Genevieve Bell u Ljubljani
Jučer smo na kratkom druženju s Genevieve Bell u Ljubljani imali prilike čuti koje su prepreke i izazovi u Big Data, IoT i robotici, te kako na koji način svemu pristupa ona, kao potpredsjednica Intela te njihov fellow. Bell je inače rođena Australka, i druga je generacija antropologa (što joj je bila i majka), a za sebe kaže kako je i part-time futuristica. Dio njenog posla u Intelu je svakako i razmišljanje o budućnosti, budućim tehnologijama i načinu na koji će ljudi koristiti tehnologiju, ali je i predsjednica intelovog Corporate Sensing & Insights dijela, te drži 13 patenata.
Genevieve Bell je u Ljubljani na antropološkom skupu, a hrvatski i slovenski novinari su se s njom imali prilike družiti jedan dan ranije. U svojem se obraćanju osvrnula na to kako oni u Intelu gledaju i promišljaju o budućnosti, tj. na sljedećih deset godina u razvoju tehnologije i načinu na koji će ljudi komunicirati s tehnologijom, te s tehnologijom kreirati odnose i veze. Kao što znamo IoT inicijativa raste i širi se, te će u nadolazećim godinama generirati ogromna količina podataka (koja spada u Big Data sferu), ne samo iz računala koje nosimo sa sobom (telefoni, nosivi uređaji, tableti), nego i iz automobila i ostalih prijevoznih sredstava, iz prometne infrastrukture, stambenih prostora, kućanskih uređaja, radnih prostora i praktički sve ostale infrastrukture koju koristimo. Za te će Jotabajte podataka biti potrebno trebati pripremiti mrežnu infrastrukturu, servere za obradu ali i čitav niz zakonskih propisa o tome tko i na koji način smije pristupati i obrađivati te podatke. S činjenicom da naša vozila postaju autonomna dolazi i čitav niz etičkih i moralnih problema, jer će automobil morati sam “odlučiti” što napraviti u nekakvoj kriznoj situaciji, pa je sve ovo izazov za veliki broj stručnjaka iz raznih oblasti koji trenutno rade na tim problemima, ali je to i dio o kojem razmišljaju ljudi unutar Intela.
Uz rast IoT-a, raste i robotika koja sa sobom također donosi čitav niz izazova, te pravila koja će trebati uvesti u svakodnevnoj komunikaciji robota i čovjeka. Kao najbolji današnji primjer ljudske interakcije s robotima (tj. njihovim algoritmima), Genevieve je navela i Amazonov Echo uređaj (Alexa), koji i sama svakodnevno koristi i o kojem govori kao o osobi. Echo je za sada ograničene upotrebe, no ona smatra kako je riječ o uređaju koji najbliže definira komunikaciju čovjeka s umjetnom inteligencijom u današnje vrijeme. Čitav je niz izazova koje treba prevladati u komunikaciji čovjek – robot (uređaj, algoritam), ali i razmišljati o vezi koja se stvara između dvoje. Tu je i tzv. društvena tjeskoba u odnosu na povećanu automatizaciju, gubitak određenih poslova, uplitanje u osobne slobode i privatnost itd. Genevieve i njen tim u Intelu svakako duboko promišljaju o svemu tome te kako će izgledati budućnost computinga koje postaje proaktivno, te se transformira iz prediktivnog u predviđajuće.
