Intel prepisuje AMD-ov recept: Buduće ploče serije 900 imat će dulji vijek trajanja i veći BIOS čip
Za mnoge entuzijaste koji sami sastavljaju svoja računala, dugogodišnja glavna mana Intelove platforme bio je kratak životni vijek procesorskih utora, poznat kao restriktivni “dvogeneracijski” dizajn.
U prošlosti je želja korisnika za nadogradnjom na najnoviju generaciju procesora gotovo obvezno značila i potpunu zamjenu matične ploče, a nerijetko i radne memorije. To je nesumnjivo povećavalo ukupne troškove nadogradnje te stvaralo dodatne komplikacije pri slaganju konfiguracije. Međutim, ova dugogodišnja hardverska konvencija uskoro bi mogla doživjeti korjenite promjene. Prema navodima poznatog i pouzdanog tehnološkog insajdera pod imenom Jaykihn, Intel priprema veliku internu stratešku promjenu kojom planira oponašati AMD-ovu uspješnu strategiju dugovječnosti procesorskih utora (socketa). Izvori upućuju na to da se od nadolazećeg LGA 1954 utora očekuje potpuno rušenje starih pravila te podrška za više budućih generacija procesora, počevši od arhitektura Nova Lake i Razor Lake. To u praksi znači da će potrošači, nakon što jednom investiraju u matičnu ploču s LGA 1954 utorom, moći bez problema nadograditi konfiguraciju s barem tri uzastopne generacije Intelovih procesora.
Ključni čimbenik je povećanje kapaciteta BIOS čipa, no mogle bi se pojaviti razlike između skupljih i jeftinijih ploča
Glavni tehnički preduvjet koji omogućuje ovu veliku promjenu jest značajno povećanje kapaciteta samog BIOS čipa. Prema dostupnim informacijama, dolazeće LGA 1954 matične ploče opremljene čipsetima iz serije 900, a posebice premium modeli iz serije Z namijenjeni entuzijastima i naprednim igračima (kao što su Z970 i Z990), standardno će dolaziti sa 64-megabajtnim (64 MB) BIOS SPI ROM čipovima. Veći prostor za pohranu firmwarea omogućuje nesmetanu integraciju mikrokoda i upravljačkih programa za buduće generacije procesora. Time se u korijenu rješava dosadašnje tehničko usko grlo zbog kojeg starije matične ploče nisu mogle podržavati nove procesore jednostavno zato što su imale premali kapacitet BIOS memorije.
S druge strane, informacije koje su procurile također pokazuju da za mainstream matične ploče, poput onih s čipsetom B960, Intel proizvođačima hardvera trenutačno samo “preporučuje” ugradnju 64 MB BIOS čipova, bez nametanja stroge obveze. To bi u budućnosti moglo dovesti do značajnih razlika u kompatibilnosti procesora između matičnih ploča različitih cjenovnih razreda ili različitih brendova. U tom scenariju, napredni korisnici skupljih ploča uživali bi u praktičnosti besprijekornih nadogradnji, dok bi se kupci s ograničenim budžetom mogli suočiti s rizikom limitirane kompatibilnosti. To je situacija vrlo slična onoj koja se u prošlosti događala s AMD-ovom dugovječnom platformom AM4.
Odgovor na pritisak konkurencije
Ako se osvrnemo na povijest Intelovog razvoja, posljednji uistinu dugovječni mainstream utor za procesore bio je legendarni LGA 775, koji je podržavao čak četiri generacije procesora. Nakon toga, Intelovi mainstream utori zadržavali su strogu tradiciju životnog vijeka od samo dvije generacije. Sada, suočen s oštrim tržišnim pritiskom i konkurencijom od strane AMD-a, koji je službeno obećao podržavati svoj aktualni utor AM5 minimalno do 2029. godine, Intelova odluka o zaokretu u strategiji i usklađivanju s konkurencijom predstavlja izravan i pozitivan odgovor na dugogodišnje apele potrošača.
Produljenje životnog vijeka procesorskog utora ne samo da dramatično smanjuje financijski prag i troškove nadogradnje za krajnje korisnike, već igra i iznimno važnu ulogu u zaštiti okoliša kroz smanjenje količine elektroničkog otpada. Ako Intel doista ispuni obećanje o dugovječnosti LGA 1954 platforme, to će značajno podići konkurentnost njegove cjelokupne platforme i zadržati lojalnost korisnika na DIY tržištu. Službenim predstavljanjem procesora Nova Lake, tržište će dobiti konačnu potvrdu hoće li se ova velika Intelova strateška promjena u potpunosti realizirati.
