Je li Meta konačno zatvorila „rupu u zakonu” pametnih naočala?

Pametne naočale trebale su biti jedan od najzanimljivijih koraka prema budućnosti u kojoj tehnologija postaje gotovo nevidljiva. Kamera, mikrofon, umjetna inteligencija i pristup digitalnim informacijama smješteni su u uređaj koji na prvi pogled izgleda kao običan par naočala. No upravo ta neprimjetnost otvara ozbiljno pitanje privatnosti.

Instagram je najavio da će uklanjati videozapise snimljene Metinim pametnim naočalama ako sadržaj uključuje uznemiravanje, iskorištavanje drugih ljudi ili njihovo snimanje u javnosti bez pristanka. Odluka dolazi nakon što su se na društvenim mrežama počeli pojavljivati brojni „šaljivi” videozapisi, pokušaji neugodnog prilaska ženama i snimke ljudi koji uopće nisu bili svjesni da ih netko snima.

Reakcija javnosti na takav sadržaj nije teško razumjeti. Problem, međutim, nije samo u pojedincima koji pametne naočale koriste na neprimjeren način, već i u pitanju je li industrija dovoljno rano razmišljala o tome kako će se takva tehnologija koristiti u stvarnom svijetu.

Problem nije u pametnim naočalama, nego u načinu na koji ih koristimo

Pametne naočale same po sebi nisu loša tehnologija. Naprotiv, njihov potencijal je golem. Mogu pomoći pri snimanju putovanja, olakšati svakodnevni život osobama s invaliditetom, omogućiti prijevod u stvarnom vremenu, pomoći zaposlenicima u različitim industrijama ili korisniku omogućiti pristup informacijama bez posezanja za pametnim telefonom.

Problem nastaje zato što kamera više nije očita

Kod pametnog telefona uglavnom je jasno kada netko podigne uređaj i usmjeri kameru prema vama. Kod pametnih naočala situacija je potpuno drukčija. Kamera je ugrađena u okvir koji izgleda poput običnih naočala, pa osoba koja se nalazi ispred korisnika možda neće ni shvatiti da se snima. Upravo tu granica između stvaranja sadržaja i zadiranja u privatnost postaje vrlo tanka.

Snimanje putovanja, koncerta ili vlastitog svakodnevnog života jedno je. Potajno snimanje nepoznatih ljudi radi ismijavanja, uznemiravanja ili ostvarivanja pregleda na društvenim mrežama nešto je sasvim drugo. Kada se takav sadržaj dodatno počne širiti algoritmima preporuke i donositi novac autoru, problem više nije samo pitanje privatnosti, već i poslovnog modela koji može nagrađivati neprimjereno ponašanje.

Je li Meta trebala reagirati ranije?

Tu dolazimo do ključnog pitanja. Ako je bilo predvidljivo da će dio korisnika koristiti kameru skrivenu u naočalama za snimanje drugih ljudi bez njihova znanja, zašto stroža pravila nisu postojala od samog početka?

Tehnologija nije nastala preko noći. Proizvođači su prije lansiranja proizvoda mogli pretpostaviti da će se dogoditi upravo ono što se sada događa: dio korisnika pronaći će načine da nove mogućnosti iskoristi za zabavu, provokaciju ili stvaranje viralnog sadržaja.

Zato nije dovoljno reagirati tek kada problem postane vidljiv na društvenim mrežama. Pravila o privatnosti i zloupotrebi trebala bi biti dio dizajna proizvoda od samog početka, a ne naknadna intervencija nakon što se pojave kontroverzni slučajevi.

Osim toga, odgovornost ne bi trebala završiti na Instagramu. Ako se isti sadržaj može objaviti na TikToku, YouTubeu, Facebooku, X-u ili nekoj drugoj platformi, problem se jednostavno seli s jedne društvene mreže na drugu.

Ovo je tek početak problema

Još veća zabrinutost proizlazi iz činjenice da će buduće generacije pametnih naočala biti daleko sposobnije od današnjih modela. Uređaji će postajati manji, baterije će trajati dulje, kamere će biti kvalitetnije, a umjetna inteligencija sve snažnija. Pametne naočale neće samo snimati ono što korisnik vidi. Moći će prepoznavati objekte, prevoditi tekst i govor u stvarnom vremenu, pružati kontekstualne informacije, pamtiti događaje i povezivati ono što korisnik vidi s naprednim AI modelima.

To otvara golem prostor za korisne primjene, ali istodobno stvara i potpuno novu razinu rizika za privatnost. Zamislite uređaj koji neprestano promatra okolinu, prepoznaje ljude i objekte, analizira razgovore i kontekst te korisniku u stvarnom vremenu daje informacije o onome što se nalazi pred njim. Tehnološki gledano, to je impresivno. S društvenog i sigurnosnog aspekta, međutim, riječ je o potpuno novom izazovu.

Ako se takva tehnologija koristi odgovorno, može predstavljati velik korak naprijed. Može učiniti svakodnevne zadatke jednostavnijima, pristupačnijima i učinkovitijima. No ako se koristi za nadziranje, uznemiravanje ili iskorištavanje drugih ljudi, posljedice mogu biti puno ozbiljnije nego kod obične kamere pametnog telefona.

Platforme bi trebale prestati nagrađivati takav sadržaj

Zato bi potez Instagrama trebalo promatrati kao početak, a ne kao konačno rješenje. I druge velike platforme trebale bi imati jasna pravila za sadržaj nastao kršenjem privatnosti, uznemiravanjem ili iskorištavanjem drugih ljudi. Nije dovoljno samo ukloniti videozapis nakon što postane viralan. Važno je spriječiti da algoritmi takav sadržaj uopće počnu agresivno preporučivati i da njegovi autori od njega ostvaruju financijsku korist.

Upravo je monetizacija jedan od ključnih problema. Ako korisnik može dobiti milijune pregleda i zaraditi novac tako što će nekoga potajno snimiti u neugodnoj situaciji, sustav mu zapravo daje vrlo snažan poticaj da takvo ponašanje ponovi.

Ako se takav sadržaj ne preporučuje, ne monetizira i brzo uklanja, motivacija za njegovo stvaranje mogla bi se značajno smanjiti.

To ne znači da bi platforme trebale cenzurirati sve što je neugodno ili kontroverzno. Potrebna su precizna pravila koja razlikuju legitimno stvaranje sadržaja od svjesnog kršenja privatnosti, uznemiravanja i iskorištavanja drugih ljudi.

Privatnost više nije samo pitanje lozinki i korisničkih računa

Iz perspektive kibernetičke sigurnosti i zaštite privatnosti, pametne naočale predstavljaju dio puno šireg trenda.

Godinama se zaštita osobnih podataka uglavnom povezivala s korisničkim računima, lozinkama, bazama podataka i informacijama koje ostavljamo na internetu. No kako se tehnologija sve više seli u stvarni svijet, granica između digitalnog i fizičkog prostora postaje sve manje jasna.

U budućnosti bi slike, glasovi, lokacije, ponašanje i svakodnevne aktivnosti mogli postati podaci koje prikupljaju uređaji oko nas. To neće biti samo pametne naočale. Tu su pametni telefoni, kamere, automobili, pametni satovi, kućni uređaji i brojni drugi senzori koji već danas mogu prikupljati različite vrste podataka o našem ponašanju.

Drugim riječima, „informacijska sigurnost” postupno prerasta u nešto puno šire. Više nije dovoljno zaštititi samo podatke koji se nalaze na računalu ili u oblaku. Sve važnije postaje pitanje kako zaštititi privatnost pojedinca u svijetu u kojem digitalni uređaji mogu bilježiti gotovo svaki aspekt svakodnevnog života.

Tehnologija može biti pametnija, ali pravila moraju biti još pametnija

Pametne naočale vjerojatno neće nestati zbog kontroverzi koje su se pojavile oko njihove uporabe. Naprotiv, vrlo je vjerojatno da ćemo ih u budućnosti viđati sve češće.

Pravo pitanje zato nije treba li zaustaviti razvoj takve tehnologije, nego kako osigurati da njezin razvoj ne ide ispred pravila koja štite ljude koji je ne koriste.

Meta je možda napravila prvi korak uklanjanjem određenog problematičnog sadržaja s Instagrama, ali pravi izazov tek dolazi. Kako kamere postaju manje, umjetna inteligencija sposobnija, a uređaji sve više integrirani u svakodnevni život, pitanje pristanka i privatnosti postat će važnije nego ikada.

Tehnologija će se gotovo sigurno nastaviti razvijati nevjerojatnom brzinom. No napredak društva ne mjeri se samo time koliko pametne uređaje možemo napraviti. Pravo je pitanje možemo li istodobno postaviti dovoljno jasne granice da ti uređaji ne naruše privatnost, dostojanstvo i međusobno povjerenje.

Jer u svijetu u kojem kamera može biti skrivena u običnim naočalama, možda najveći tehnološki izazov više nije kako nešto možemo snimiti, nego kada to smijemo učiniti.