Kako Kina ipak dolazi do najmoćnijih AI procesora usprkos američkim sankcijama
Unatoč američkoj zabrani izvoza naprednih AI čipova u Kinu, u zemlji buja paralelna industrija popravka Nvidijinih zabranjenih GPU-ova — otkrivajući pukotine u sustavu sankcija i stalnu ovisnost o američkoj tehnologiji.
Ogromna potražnja za popravkom zabranjenih čipova
U tehnološkoj metropoli Shenzhen, desetci tvrtki specijalizirali su se za popravak naprednih grafičkih procesora (GPU), konkretno Nvidijinih modela H100 i A100 — čipova koji su zabranjeni za izvoz u Kinu od rujna 2022. godine. Prema informacijama iz industrije, potražnja za tim uslugama je eksplozivna. Neke radionice mjesečno zaprime i do 500 čipova na servis, što je natjeralo pojedine tvrtke da otvore posebne odjele posvećene isključivo popravcima AI čipova. U cilju osiguranja kvalitete, neke su čak izgradile vlastite simulacijske podatkovne centre s poslužiteljima koji oponašaju uvjete u kojima ti čipovi rade u stvarnim LLM sustavima poput ChatGPT-a.
Sankcije s neželjenim učinkom
Ovaj trend otvara važna pitanja: kako zabranjeni čipovi uopće dospijevaju u Kinu? Rastuće tržište popravaka implicira da se značajan broj Nvidijinih čipova i dalje krijumčari unatoč sankcijama, bilo putem posrednika, sekundarnog tržišta ili neformalnih kanala. Američki zakonodavci sada razmatraju zakonske izmjene koje bi zahtijevale praćenje čipova i nakon prodaje, kako bi se lakše identificiralo njihovo krajnje odredište. No čak i s takvim mjerama, nadzor nad sekundarnim tržištem i popravcima ostaje izazov.
Nedostatak službene podrške otvara prostor trećim stranama
Budući da je Nvidia zbog zabrane onemogućena u pružanju službenih jamstvenih usluga i zamjena dijelova u Kini, otvoren je prostor za neovisne servise. No, iz Nvidije upozoravaju: “Samo ovlašteni partneri mogu pružiti tehničke usluge u skladu sa standardima,” poručuje glasnogovornik kompanije, ističući potencijalne sigurnosne i kvalitativne rizike korištenja neovlaštenih usluga. Iako je Nvidia u međuvremenu lansirala H20 čip – slabiju verziju namijenjenu kineskom tržištu – kineske tvrtke i dalje preferiraju moćnije H100 za zadatke poput treniranja velikih jezičnih modela (LLM), gdje performanse imaju presudan utjecaj.
Trošak popravka i tehnička opterećenja
Prema stručnjacima, mnogi od GPU-ova poput H100 i A100 već su godinama u neprekidnoj upotrebi u podatkovnim centrima. Takav intenzitet rada dovodi do povećane stope kvara i oštećenja, čime raste i potreba za servisiranjem. Popravci nisu jeftini: servisi u Shenzhenu naplaćuju između 10.000 i 20.000 juana po čipu (od 1.400 do 2.800 USD), što iznosi oko 10% izvorne cijene samog čipa. Ipak, to se mnogima čini isplativo u usporedbi s gubitkom performansi ili čekanjem na legalne, degradirane alternative.
Nova meta: Nvidia B200
Kako se američke vlasti pripremaju za pooštravanje zakona i nadzora, izvori iz industrije upozoravaju da krijumčarenje ne jenjava – naprotiv, fokus se sada preusmjerava na najnovije i najmoćnije čipove, poput Nvidijinog B200, koji je tvrtka počela isporučivati tek 2025.
Sankcije ne mijenjaju potražnju – mijenjaju putove
Američke tehnološke sankcije prema Kini imale su za cilj ograničiti kineski napredak u umjetnoj inteligenciji, no u praksi su dovele do rasta alternativnih tržišta, uključujući krijumčarenje i servisne “sive zone”. Kina, iako formalno uskraćena za najmoćnije čipove, kroz mrežu sekundarnih kanala i servisnih inovacija nastavlja osiguravati pristup ključnim alatima za AI razvoj – i to unatoč zabrani.
