Novčanik za digitalni identitet: ambiciozni plan Europske unije

Novčanik EU-a za digitalni identitet predstavlja ambiciozni plan Europske unije usmjeren na uspostavu univerzalnog sustava digitalnog identiteta za svoje građane.

Europska unija je do sada uspostavila pravni okvir za interoperabilne novčanike EU-a (tj. specifikaciju digitalne identifikacije) koja je stupila na snagu u svibnju ove godine. U tijeku je rad na razvoju struktura sigurnosne tehnologije, standarda i specifikacija, te se provodi suradnja s dionicima iz industrije i javnog sektora na provođenju opsežnih ispitivanja s ciljem testiranja predloženih tehničkih specifikacija.

Mogućnosti novčanika za digitalni identitet EU-a

Nakon preuzimanja aplikacije na pametni telefon ili uređaj, korisnici će moći koristiti novčanik za pohranu i selektivno dijeljenje ključnih vjerodajnica, primjerice prilikom provjere identiteta ili dokazivanja dobi. Novčanik će biti prikladan za provjeru identiteta online i u stvarnom svijetu. Dizajniran je i kao digitalna baza podataka službenih dokumenata poput vozačkih dozvola, medicinskih recepata, obrazovnih kvalifikacija, putovnica itd. Osim toga, podržavat će i elektroničke potpise.

Ako sve bude išlo po planu, prvi novčanik za digitalni identitet trebao bi biti dostupan do kraja 2026. godine. Za razliku od trenutačnih nacionalnih sustava e-osobne iskaznice, ovaj budući europski novčanik bit će prihvaćen u svim državama članicama.

Strateški motivi i prednosti

Osim praktičnih prednosti, postoje i strateški motivi za uvođenje novčanika EU-a za digitalni identitet. Budući da EU ima sve veći broj digitalnih regulatora, EU e-osobna iskaznica bit će od iznimne korisnosti u tom kontekstu. Na primjer, aspekti upravljanja kibernetičkom sigurnošću utvrđeni Aktom o digitalnim uslugama bit će jednostavniji za provođenje nakon što EU može istaknuti da ima “univerzalni, sigurni i pouzdani” sustav digitalnog identiteta. Slično tome, univerzalni digitalni ID EU-a, koji jamči privatnost i autonomiju građana, mogao bi nas učiniti spremnijima za razmjenu više informacija i pomoći u protoku podataka u strateški važne prostore.

Novčanik također podržava selektivnu razmjenu podataka, čime korisnici “štite svoju privatnost” jer imaju kontrolu nad odabirom informacija koje će s kim dijeljeti. Na primjer, novčanici omogućuju korisnicima da dijele samo provjerene podatke o dobi bez otkrivanja svog identiteta, što omogućava anonimnu prijavu na usluge s dobnim ograničenjem.  Drugim riječima, s novčanikom za digitalni identitet EU-a korisnici će moći preciznije regulirati internetski sadržaj uz istodobnu zaštitu privatnosti, kao što je omogućavanje pristupa određenom sadržaju samo korisnicima određene dobi.

Europska unija osnovala ured za umjetnu inteligenciju

EU nova direktiva: Popravak, a ne bacanje!

Europska komisija nije poštovala sam zakon o osobnim podacima

Dodatne mogućnosti

Ostali slučajevi upotrebe novčanika o kojima se raspravlja u EU-u uključuju scenarije najma stanova, u kojima građani mogu podijeliti hrpu provjerenih podataka o svojoj povijesti najma s potencijalnim iznajmljivačima bez potrebe za potvrđivanjem identiteta, osim ako/dok ne potpišu ugovor. Alternativno, osobe s više bankovnih računa diljem EU-a mogu ga koristiti za pojednostavnjenje autorizacije transakcija.

Digitalni suverenitet i jačanje digitalizacije: Uloga novčanika EU-a za digitalni identitet

Osim strateških pitanja digitalnog suvereniteta, koncept univerzalnog novčanika za elektroničku osobnu iskaznicu usko je povezan s ukupnim naporima Europske unije u promicanju jačanja digitalizacije kao zamašnjaka za poboljšanje gospodarskih uvjeta. Pod pretpostavkom da sustav dobro funkcionira i da je pouzdan, a sam novčanik jednostavan za upotrebu, zajednički identitet EU-a može značajno doprinijeti povećanju produktivnosti kroz poboljšanje učinkovitosti i usvajanja internetskih usluga.

Nedoumice i izazovi

Međutim, nakon objave prijedloga izražene su određene nedoumice u pogledu uspostave univerzalne infrastrukture osobnih iskaznica u Europskoj uniji, a neki komentatori spominju i rizik od kontrola sličnih onima u Kini. Stoga je pouzdana tehnološka arhitektura koja štiti i odvaja podatke o građanima ključna za uspjeh ovog projekta.

Pripreme i vremenski okvir

Europska unija u nadolazećim godinama ima mnogo pripremnih radnji pred sobom, uključujući niz provedbenih akata za potvrdu ključnih tehničkih pojedinosti. Još uvijek postoje mnoge potencijalne prepreke i izazovi na tom putu. Međutim, EU si je dala dovoljno vremena da osigura uspjeh tog plana. Kao rezultat toga, EU procjenjuje da će potpuni pristup sustavu biti moguć do 2030. godine, kada se s njime očekuje da će se koristiti oko 450 milijuna građana.