OpenAI žestoko kritiziran, možda će se morati iseliti iz Kalifornije: Što se događa?
OpenAI, tvrtka koja stoji iza ChatGPT-a, našla se u središtu kontroverzi nakon što je najavila planove za prijelaz s neprofitnog na profitni model poslovanja. Prema pisanju Wall Street Journala, tužitelji u Kaliforniji i Delawareu otvorili su istrage jer sumnjaju da bi takvo restrukturiranje moglo prekršiti zakone o upravljanju dobrotvornim fondovima. Brojne organizacije civilnog društva, sindikati i bivši zaposlenici oštro su se usprotivili ovom potezu, tvrdeći da je u suprotnosti s izvornom misijom kojoj je OpenAI bio posvećen od osnutka.
Razmišljaju o napuštanju Kalifornije
U takvom kontekstu, čelnici OpenAI-ja raspravljaju i o scenariju preseljenja iz Kalifornije, ako bi zakonske prepreke previše zakomplicirale tranziciju. To se smatra krajnjom mjerom za zaštitu milijardi dolara vrijednih ulaganja. Prema planu, OpenAI bi mogao prikupiti do 19 milijardi dolara svježeg kapitala – iznos ključan za izgradnju računalne infrastrukture, AI čipova i podatkovnih centara, koji su presudni u utrci s Google DeepMindom, Anthropicom i Muskovim xAI-jem.
Kritike i ustupci
Suočen s kritikama, OpenAI je ponudio niz ustupaka, poput zadržavanja mehanizma nadzora neprofitne organizacije te obveze da potroši 50 milijuna dolara na društvene i lokalne projekte. Ipak, ti potezi nisu umirili zabrinute. Neka izvješća o zloupotrebi ChatGPT-a dodatno su pojačala pritisak regulatora, koji upozoravaju da tvrtka sve češće stavlja poslovne interese ispred javne sigurnosti.
Muskova tužba
Situaciju dodatno komplicira i pravna bitka s Elonom Muskom. On tvrdi da je OpenAI izdao svoju izvornu misiju u potrazi za profitom. Kalifornijski sudac odbio je odbaciti tužbu, pa će se slučaj nastaviti, a suđenje je zakazano za 2026. godinu.
Bivši zaposlenici i stručnjaci upozoravaju
Bivši zaposlenici u pismu upućenom tužiteljima u Kaliforniji naveli su kako bi prelazak na profitni model eliminirao postojeće alate za nadzor, pozvavši na reforme koje bi ojačale ulogu neprofitnih tijela u očuvanju sigurnosti i transparentnosti. Njihovi zahtjevi dobili su podršku brojnih stručnjaka, uključujući Geoffreyja Hintona, “kuma umjetne inteligencije”, koji upozorava na ozbiljne rizike ako se razvoj AI-ja nastavi bez kontrole.
Impresivan rast, ali i golemi troškovi
Unatoč kritikama, OpenAI ostaje jedan od rijetkih “strojeva za rast” u tehnološkoj industriji. Od sredine 2025. tvrtka bilježi prihod od oko 12 milijardi dolara, s više od 20 milijuna plaćenih korisnika i 5 milijuna poslovnih korisnika. Planovi su, međutim, jednako ambiciozni koliko i skupi. OpenAI namjerava ove godine potrošiti 8 milijardi dolara, a od 2026. do 2028. rashodi bi se mogli popeti na desetke milijardi dolara godišnje. Dobit se, prema procjenama, ne očekuje prije 2029., dok je cilj do 2030. dostići prihod od čak 200 milijardi dolara.
Raskrižje između misije i profita
OpenAI se tako našao na kontradiktornom raskrižju. S jedne strane, potreban im je ogroman kapital kako bi zadržali vodeću poziciju u globalnoj AI industriji. S druge, prijelaz na profitni model otvara ozbiljna pitanja o moralu, zakonitosti i povjerenju javnosti.
Veliko je pitanje: može li OpenAI sačuvati svoju izvornu misiju, a istovremeno osigurati golema sredstva potrebna za ostvarenje svojih ambicija?
