Opsežna studija zaključuje: Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela koristiti pametne telefone

· Sanja Ledinek

Opsežna studija zaključuje Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela koristiti pametne telefone_1

Korištenje pametnih telefona i društvenih mreža prije 13. godine povezano je s negativnim utjecajem na mentalno zdravlje djece, osobito djevojčica, pokazuje novo globalno istraživanje. Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Human Development and Competence, korištenje pametnih telefona među djecom mlađom od 13 godina povezano je s poremećajima emocionalne regulacije, nižim samopoštovanjem, smanjenom sposobnošću samokontrole te većim osjećajem odvojenosti od stvarnosti. Istraživanje je obuhvatilo gotovo dva milijuna ispitanika iz 163 zemlje i temelji se na podacima samoprocjene. Pokazalo se da što ranije dijete dobije pametni telefon, to je veći rizik za negativne posljedice na mentalno zdravlje.

Najveći utjecaj na djevojčice

Autori upozoravaju da su osobito djevojčice ranjivije, jer u toj dobi češće koriste društvene mreže, što povećava izloženost internetskom zlostavljanju, poremećajima spavanja i obiteljskim sukobima. Glavna autorica studije, dr. Tara Thiagarajan, osnivačica neprofitne organizacije Sapien Labs, poručuje: “Potrebne su hitne mjere kako bi se ograničio pristup pametnim telefonima i društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina, uz donošenje strožih pravila o digitalnom okruženju kojem su djeca izložena.”

Pozivi na globalnu regulaciju

Zbog sve izraženijih negativnih učinaka, autori pozivaju na međunarodnu regulaciju pristupa digitalnim uređajima za djecu mlađe dobi. Iako prethodne studije uglavnom povezuju pametne telefone s depresijom i anksioznošću, ovo istraživanje posebno naglašava:

  • slabu emocionalnu otpornost
  • niže samopouzdanje
  • manjak povezanosti sa stvarnim svijetom

“Što je dijete mlađe kad počne koristiti pametni telefon, to je veći rizik za mentalno zdravlje,” navode autori.

Stručnjaci: Pričekajte s društvenim mrežama do 16. godine. Ugledni američki socijalni psiholog Jonathan Haidt u svojoj knjizi “Generacijska anksioznost” savjetuje roditeljima da djeci ne dopuštaju korištenje društvenih mreža do 16. godine. Iako to može djelovati kao nerealno, Haidt ističe da zajednički dogovori među roditeljima u lokalnim zajednicama mogu učiniti veliku razliku. “Ako niste sigurni kako početi, razgovarajte s roditeljima prijatelja svog djeteta. Moguće je da i oni osjećaju isto, ali nitko još nije započeo razgovor”, kaže psihologinja Melissa Greenberg iz Centra za psihoterapiju Princeton.

Što ako dijete već ima pametni telefon?

Roditelji koji su već djetetu omogućili korištenje pametnog telefona ne trebaju paničariti, poručuju stručnjaci. Umjesto osjećaja krivnje, preporučuje se razgovor s djetetom, praćenje njegovog ponašanja i po potrebi – prilagodba. “Možete reći: ‘Kada smo ti dali pametni telefon, nismo znali sve što znamo sada. Pojavljuju se nova istraživanja, a mi želimo napraviti ono što je najbolje za tebe.’”Ako dijete već pokazuje znakove anksioznosti, niskog samopouzdanja ili povlačenja, važno je potražiti pomoć stručnjaka, ističe Greenberg.

Moguće mjere za roditelje

Ako roditelji odluče ograničiti korištenje telefona, mogu razmotriti:

  • roditeljski nadzor i ograničavanje aplikacija
  • brisanje društvenih mreža
  • prijelaz na jednostavniji mobilni telefon (npr. preklopni)
  • ulaganje u edukaciju o digitalnoj pismenosti

Važno je naglasiti da promjena možda neće naići na oduševljenje kod djece, no dugoročno može znatno poboljšati njihovu emocionalnu dobrobit.

Zajednički pristup je ključan

Roditelji ne mogu sami riješiti ovaj problem – potrebna je šira društvena podrška, uključujući školske politike, zajedničke obiteljske odluke i državne regulative. “Zadržavanje djeteta podalje od pametnih telefona može biti jedna od najmudrijih odluka koje roditelji mogu donijeti u ranoj fazi razvoja,” zaključuje studija.

 Ključne poruke za roditelje:

  • Izbjegavajte pametne telefone prije 13. godine.
  • Odgodite društvene mreže do barem 16. godine.
  •  Razgovarajte s drugim roditeljima i djelujte zajedno.
  •  Ne bojte se promjene — bolje kasno nego nikad.
  • Obratite se stručnjaku ako primijetite znakove problema.

Izvor: CNN, Journal of Human Development and Competence
Autorica studije: Dr. Tara Thiagarajan, Sapien Labs
Psihološka perspektiva: Dr. Melissa Greenberg, Jonathan Haidt

DRUGE NOVOSTI