Perplexity AI želi preuzeti Google Chrome za 34,5 milijardi dolara – “zmija koja guta slona”
Tijekom nedavne tužbe koju je pokrenulo američko Ministarstvo pravosuđa protiv Googlea zbog navodnog kršenja pravila tržišnog monopola, glavni poslovni direktor Perplexity.ai, Dmitrij Ševelenko, izjavio je kako bi njegova tvrtka bila zainteresirana za preuzimanje Googleovog poslovanja s preglednikom Chrome – pod uvjetom da sud naloži njegovo izdvajanje.
Prema pisanju Wall Street Journala, Perplexity.ai je već osigurao puno financiranje od nekoliko velikih fondova rizičnog kapitala i privatnih investitora te planira ponudu vrijednu 34,5 milijardi dolara. Taj iznos premašuje tržišne procjene vrijednosti Chromea (20–50 milijardi dolara), a gotovo je dvostruko veći od procjene same tvrtke Perplexity.ai, koja iznosi oko 18 milijardi dolara. Nije ni čudo da je ovaj potez na tržištu uspoređen s “zmijom koja guta slona”.
Strategija koja se slaže s ambicijama
Perplexity.ai već je ranije pokazao jasne namjere ulaska u sektor internetskih preglednika i online oglašavanja. Tvrtka je pokrenula vlastiti preglednik Comet te razvijala napredne oglasne sustave koji prate cjelokupno ponašanje korisnika na mreži kako bi ponudili visoko prilagođene reklame. Stoga se potencijalno preuzimanje Chromea tumači kao strateški potez kojim bi Perplexity učvrstio svoju poziciju na tržištu.
Zabrinutost zbog OpenAI-ja
Iako bi bio zainteresiran za preuzimanje, Ševelenko je na sudu naglasio da osobno nije oduševljen idejom prodaje Googleovog poslovanja s preglednikom Chrome. Posebno ga brine mogućnost da OpenAI preuzme taj dio poslovanja, a potom odustane od održavanja Chromiuma – otvorenokodnog projekta na kojem Chrome počiva. Prema njegovim riječima, takav bi potez mogao ozbiljno ugroziti cijeli ekosustav preglednika.
Kolike su stvarne šanse za ovakav scenarij?
Tržišni analitičari procjenjuju da su male šanse da sud doista naloži Googleu prodaju poslovanja s preglednikom Chrome. Mnogo je vjerojatnije da će se presuda odnositi na ograničavanje skupih ugovora o unaprijed postavljenim tražilicama koje Google ima s tvrtkama poput Applea i Mozille, ili na obvezu većeg otvaranja korisničkih podataka konkurentima – čime bi se barem djelomično povećala tržišna konkurencija.
