Zašto sve više zemalja želi zabraniti društvene mreže djeci?
Zabrane dolaze polako, ali sigurno. I ne, nije riječ o nekoj moralnoj panici – ovaj put su zabrinuti znanstvenici, roditelji, psiholozi… i sad sve više i više vlada. Društvene mreže su, kažu mnogi, novi toksin za djecu i mlade – i možda je vrijeme da im se ograniči pristup. Sjetimo se: znanstvenici znaju da je pušenje štetno još od 1950-ih, ali Ujedinjeno Kraljevstvo je tek 1986. zabranilo prodaju cigareta djeci. Slično se sada događa s društvenim mrežama.
Prva zabrana već je tu. Australija je 2023. poduzela prvi veliki korak – zabranila je korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina. Sada i druge zemlje (Indonezija, Švicarska, Francuska, Nizozemska…) razmišljaju o istom potezu. Razlog? Sve više dokaza pokazuje da društvene mreže štete mentalnom zdravlju djece i tinejdžera – povećavaju anksioznost, otežavaju koncentraciju, remete spavanje i smanjuju stvarne socijalne vještine.
Čak i TikTok priznaje štetu
TikTok je interno priznao da je ovisnost o njihovoj aplikaciji povezana s gomilom negativnih posljedica – gubitkom empatije, slabljenjem pamćenja, poremećajem sna… a ovi podaci su dio tužbi koje su podnesene protiv TikToka i Snapchata.
Socijalni psiholog Jonathan Haidt, autor knjige Generacija anksioznosti, predvodi kampanju protiv pretjeranog korištenja tehnologije kod djece. Kaže da su pametni telefoni, brzi internet, selfie kamere i beskonačno scrollanje doslovno “preoblikovali djetinjstvo”. Nema sunca, nema smijeha, nema sna.
Prema Haidtu, moderna djeca sve više vremena provode unutra, na ekranima. Umjesto igranja vani s prijateljima – scrollaju, gledaju, klikaju. Čak i na prestižnim sveučilištima studenti imaju sve više problema s koncentracijom – teško im je pročitati knjigu, odgledati film ili samo sjediti mirno. Dileri droge i seksualni predatori više ne traže žrtve u parkovima – sad im samo pošalju poruku preko Snapchata. Snap je jednom mjesečno primao 10.000 prijava o mogućim slučajevima zlostavljanja, i to je, prema zaposlenicima, samo vrh ledenog brijega.
Pa zašto ih jednostavno ne zabranimo?
Većina društvenih mreža formalno zabranjuje korištenje mlađima od 13 godina, ali u praksi – svi znamo da to ne vrijedi. Djeca bez problema unesu lažni datum rođenja i dobiju pristup. Čak 30% britanske djece između 5 i 7 godina koristi TikTok! No, sada dolazi promjena. U mnogim zemljama raste podrška za ograničenja: u Francuskoj i Velikoj Britaniji, 75% ljudi podržava zabranu društvenih mreža djeci. Australija ima politički konsenzus. Austrija, Brazil i Florida već su zabranili mobitele u školama. I što je najzanimljivije – i djeca žele odmor od mreža. U jednoj anketi, 47% tinejdžera reklo je da bi voljeli da TikTok “nikad nije ni postojao”. Ne žele propustiti što njihovi prijatelji objavljuju, pa ostaju – ali kad bi svi otišli, otišli bi i oni.
Tko se protivi?
Naravno, ne ide sve glatko. Velike američke tehnološke kompanije, njihovi lobisti i neki političari (uključujući bivšu Trumpovu administraciju) snažno se protive ograničenjima – sve vide kao oblik cenzure. Postoje čak i izvještaji da SAD pritišće saveznike da odustanu od sličnih zakona. Njemačkoj je navodno sugerirano da, ako traže promjene na Muskovoj platformi X, to može utjecati na američku vojnu podršku.
Zaključak
Društvene mreže su promijenile djetinjstvo. Možda više nego išta dosad. I dok se društva diljem svijeta konačno počinju ozbiljno baviti tim pitanjem, jedno je sigurno – rasprava o granicama između slobode, sigurnosti i razvoja tek je počela.
