IBM predstavio pet inovacija koje će nam promijeniti život tijekom slijedećih pet godina

Tvrtka IBM petu je godinu zaredom službeno predstavila popis "Slijedećih pet u pet"(Next Five in Five) – popis inovacija koje, tijekom idućih pet godina, imaju potencijala promijeniti način na koji ljudi rade, žive i zabavljaju se. Popis „Slijedećih pet u pet“ utemeljen je na praćenju tržišnih i društvenih trendova koji će preobraziti način na koji živimo te na tehnologijama osmišljenima u IBM-ovim laboratorijima koje će te inovacije učiniti mogućima.

Komunicirati ćete s prijateljima – trodimenzionalno

Trodimenzionalna sučelja – poput onih kakve danas viđamo u filmovima – u idućih će pet godina omogućiti interakciju između ljudi putem trodimenzionalnih holograma, i to u stvarnom vremenu. Filmovi i televizijski programi već se kreću prema prikazu treće dimenzije, a razvoj tehnologije trodimenzionalnih i holografskih kamera te njihovo smanjivanje, koja će ih smjestiti u mobitele, omogućiti će potpuno nove načine rada s fotografijama, nove načine pregledavanja sadržaja na internetu te potpuno nove načine komunikacije s drugim ljudima. Znanstvenici danas rade na poboljšavanju tehnologije za razgovor putem video prijenosa (video chat) i na njenoj preobrazbi u tehnologiju holografskog ili 3D telepresence razgovora. Tehnologija se koristi laserskim zrakama koje se raspršuju preko predmeta te ih onda rekonstruira kao sliku tog predmeta, slično onome kako ljudsko oko sebi predočava našu okolinu.

Baterije će disati zrak i napajati uređaje

Jeste li ikada poželjeli da baterija vašeg prijenosnog računala potraje cijeli dan, a da je ne morate ponovno puniti? Ili mobitel koji će se sam napajati dok ga nosite u džepu? U slijedećih pet godina znanstvena poboljšanja u tehnologiji tranzistora i dizajnu baterija omogućiti će vašim uređajima da rade deset puta dulje nego danas. Štoviše, u nekim slučajevima, u vrlo malim uređajima, baterije nećemo ni trebati. Danas se koriste teške litij-ionske baterije, a znanstvenici već rade na baterijama koje bi se punile zrakom koji udišemo. Taj zrak u doticaju s metalom velike gustoće stvarat će energiju i tako eliminirati glavno ograničenje razvoja tehnologije trajnijih baterija. Ako to uspije, rezultat će biti lagana, snažna baterija koja će se moći iznova puniti te napajati sve, od električnih automobila do raznih uređaja potrošačke elektronike. Ponovno promišljajući funkcioniranje temeljnog elementa svakog elektroničkog uređaja, tranzistora, IBM cilja smanjiti potrošnju energije u svakom tranzistoru na manje od pola volta. S tako malom potrošnjom energije, uređajima poput mobitela i e-čitača, baterije neće ni trebati. Rezultat toga bit će elektronički uređaji kojima neće trebati baterije i koji će se napajati metodom koja se naziva „berba energije“ (iz nekog vanjskog izvora). Tom tehnologijom danas se koriste neki ručni satovi – koje ne treba navijati i koji energiju uzimaju iz pokreta ruke na kojoj se nose. Isti koncept moći će se primijeniti i za napajanje, primjerice, mobitela – samo ćete ga protresti i nazvati.

Nećete morati biti znanstvenik da biste spasili planet

Premda niste fizičar, možete biti pokretni senzor. Za pet godina senzori u vašem mobitelu, automobilu, novčaniku pa čak i vaši tweetovi na Tweeteru skupljati će podatke koji će znanstvenicima omogućiti uvid u okoliš u kojem se nalazite, u trenutku u kojem se kroz njega krećete. Ti vaši podaci koristiti će se u borbi protiv globalnog zagrijavanja, spašavanju ugroženih vrsta ili za praćenje životinja i biljaka nametnika koji ugrožavaju ekosustave diljem svijeta. U sljedećih pet godina pojaviti će se cijela nova klasa "građana znanstvenika" koji će koristiti jednostavne senzore u prikupljanju golemih količina podataka za razna istraživanja. Jednostavna zapažanja poput toga kada se u vašem gradu počeo topiti led nakon zime, kada se pojavio prvi komarac, je li potok u kojem uvijek ima vode presušio – vrijedne su informacije koje znanstvenicima danas nisu dostupne u organiziranom obliku. Čak i vaše prijenosno računalo moći će se koristiti kao senzor za otkrivanje seizmičke aktivnosti. Računala, ako ih se pravilno primjeni i poveže s drugim računalima, moći će brzo procijeniti posljedice potresa i tako ubrzati rad hitnih službi te spasiti brojne živote.

IBM je nedavno patentirao metodu koja može točno i precizno provesti naknadnu analizu seizmičkih događaja kao što su potresi te pružiti rano upozorenje o pojavi velikih plimnih valova (tsunami), koji se događaju nakon potresa. Taj izum pruža i mogućnost brze analize oštećenog područja, što može pomoći u određivanju prioriteta u radu hitnih službi nakon potresa. Tvrtka je osmislila i aplikacije za mobitele koje će običnim građanima omogućiti neprocjenjive podatke u raznim slučajevima kao što su poboljšanje kvalitete pitke vode ili prijavljivanje zagađenja bukom. Već sada aplikacija nazvana ”Creek Watch” omogućuje građanima snimanje potoka i drugih vodenih tokova te upisivanje odgovora na tri jednostavna pitanja o tome što su vidjeli. Ti podaci automatski su dostupni lokalnim ustanovama zaduženima za vodno gospodarstvo.

Svatko će moći odrediti najbolji put do odredišta

Zamislite da svakoga dana putujete na posao po ulicama na kojima nema previše automobila, u tramvajima i autobusima u kojima nema gužve te da se ne morate brinuti o tome hoćete li zakasniti na posao. U slijedećih pet godina tehnologije napredne analitike omogućiti će pružanje posebno prilagođenih preporuka koje će svakom pojedincu pomoći u pronalaženju najbržeg i najkraćeg puta do odredišta. Prilagodljivi sustavi gradskog prometa intuitivno će učiti iz putnikova ponašanja i tako će moći pružiti bolje podatke o smjeru putovanja i o sigurnosti u prometu. Ti podaci o prometu bit će puno kvalitetniji od onih koji su nam dostupni danas. Uporabom novih matematičkih modela i IBM-ovih tehnologija predviđajuće analitike znanstvenici će moći analizirati i kombinirati veći broj mogućih scenarija koji mogu utjecati na smjer putovanja ljudi koji idu na posao. Na taj način moći će procijeniti najbolji smjer između kuće i posla, uključujući u svoju analizu veći broj čimbenika kao što su prometne nesreće, položaj putnika u danom trenutku, trenutačno i planirano stanje radova na cestama, razdoblja kad je promet najgušći, očekivani početak radnog vremena, lokalni događaji koji mogu imati utjecaja na promet, alternativni načini prijevoza kao što su prigradska željeznica, autobus, trajekt, dostupnost parkirališta i vremenska prognoza.

Primjerice, kombiniranjem predviđajuće analize s podacima o gužvama u prometu koje se prikuplja u stvarnom vremenu i koji dolaze od brojnih senzora i iz drugih izvora, sustav će moći preporučiti bolje načine dolaska na odredišta, pružajući podatke o lokaciji terminala sredstava za masovni prijevoz, redu vožnje gradske željeznice i ima li slobodnih mjesta za parkiranje u blizini postaje. Novi sustavi mogu učiti iz putnikova ponašanja, mogu ustanoviti kojim smjerovima on najviše voli putovati na posao te na temelju toga integrirati sve dostupne podatke i modele predviđanja i odrediti najbolji smjer.

Računala će davati energiju gradovima

Inovacije u tehnologijama računala i podatkovnih centara omogućuju da se višak topline koju stvaraju iskoristi za grijanje zgrada tijekom zime i za napajanje klima uređaja tijekom ljeta. Oko 50 posto energije koju troši suvremeni podatkovni centar utroši se na zračno hlađenje uređaja od kojih se sastoji. Većina te topline jednostavno se izbaci u atmosferu. Nove tehnologije, kao što je novi sustav hlađenja čipova vodom, koje je razvio IBM, omogućavaju učinkovito recikliranje toplinske energije iz računalnih procesora i njeno ponovno korištenje za grijanje vode ili za zagrijavanje ureda ili stanova.

Pilot projekt u Švicarskoj, koji uključuje računalni sustav opremljen tom novom tehnologijom, omogućiti će uštedu do 30 tona ugljičnog dioksida godišnje. To je jednakovrijedno 85 postotnom smanjenju emisije ugljika. Nova mreža mikro-fluidnih kapilara postavlja se unutar hladnjaka koji se nalazi iznad čipa i omogućava da voda prolazi tek nekoliko mikrona iznad poluvodičkog materijala. Ta voda se zagrijava na temperaturu od 60°C i brzo i učinkovito odvodi višak topline koja se onda može iskoristiti negdje drugdje.