U sveopćoj poplavi IoT-a kao buzzworda koji iskače iz paštete u zadnjih nekoliko godina, prirodno je kako je bilo pitanje vremena kada će se, poučeni prodorom ARM baziranih Arduinoidnih uređaja predvođenim Raspberry Pi konceptom, i drugi proizvođači pokušati ugrabiti dio svog kolača.
Asus Tinker Board
U sveopćoj poplavi IoT-a kao buzzworda koji iskače iz paštete u zadnjih nekoliko godina, prirodno je kako je bilo pitanje vremena kada će se, poučeni prodorom ARM baziranih Arduinoidnih uređaja predvođenim Raspberry Pi konceptom, i drugi proizvođači pokušati ugrabiti dio svog kolača.
Asus Tinker Board je drop-in zamijena za Raspberry Pi, temeljen na Rockchip RK3288 četverojezgrenom procesoru sa Mali-T764 GPU-om, 2GB dvokanalne DDR3 memorije, Gigabit Ethernetom i WiFi modulom. Sam uređaj donosi i Bluetooth V4.0 podršku kao i 4 USB 2.0 priključka, uz očekivani 40 pinski header koji donosi standardne izvedbe pinova, kao što su GPIO, SPI, I2C, UART, PWM, PCM/I2S i naponske pinove. Tu su i MPI CSI odnosno DSI priključci za kamere odnosno ekrane. Pomalo iznenađuje odabir samog SoC-a, koji je daleko od slabog, no ipak broji već solidan broj godina na tržištu, a sam uređaj ne odaje dojam nečega što bi se opisalo kao stabilna platforma, nego više kao sklop za entuzijaste.
Od zanimljivosti na uređaju valja izdvojiti mogućnost nadogradnje WiFi modula vanjskom IPEX antenom kao i nešto kvalitetniju zvučnu podršku koja podržava reproduciranje na 24bit/192KHz odnosno snimanje na 24bit/96KHz rasponu. Kao vrlo pozitivnu činjenicu izdvajamo kako Ethernet i USB ne dijele sabirnicu nego funkcioniraju odvojene, što nije česta pojava na ovakvim uređajima.
Asus donosi TinkerOS, Debian baziranu distribuciju temeljenu na LXDE desktop okruženju kao nativno okruženje za rad. Ponovno se ne radi o ni po čemu neobičnoj platformi, osim vrlo limitiranog seta predefiniranih izvora APT-a čemu se relativno lagano može doskočiti. Sam OS dolazi s Chromiumom, koji nažalost nije mogao pokrenuti niti jedan 1080 Youtube video u full-screenu bez zastajkivanja, a kamo li 4k. S druge strane, Kodi je radio donekle zadovoljavajuće za 1080 formate. Asus tvrdi da će „u najskorijem mogućem roku“ pružiti opciju „Rockchip player“ softvera, no službena informacija ga i dalje navodi u „pre beta“ razvojnoj fazi, a kako programeri lažu skoro kao i političari kada su rokovi u pitanju, ovo ne ulijeva posebnu nadu. Već očekivano, Netflix ne podržava 4k, što je općenita boljka ARM/Linux kombinacije koju ne uzimamo posebno za zlo.
Sama fluidnost rada na TinkerOS-u je zadovoljavajuća, uzevši u obzir ograničenje od 2GB RAM-a. LibreOffixe, Gimp, standardno surfanje Internetom i ostale trivijalije rade jednako kao i na PC-u. Sam OS se bez većih napora preseli putem većine PC računala/operativnih sustava na SD karticu odgovarajućeg kapaciteta, a low end Bluetooth set renomiranog proizvođača iz prve je profunkcionirao i pružio nam korištenje miša i tipkovnice. HDMI radi očekivano, kako video, tako i zvuk, no nažalost, CEC nije podržan.
Temperature su redom – CPU, RAM, PWM i WiFi
U ovome trenu, bojimo se da Asus, nastavno na naslov članka i staru poslovicu, ne da dva dinara da izađe iz kola. Problema i zamjerki u našem kratkom druženju definitivno nije nedostajalo. Prije svega, potrebno je zaista jako napajanje, jer ispod 3A uređaj jednostavno ne radi punom brzinom i pouzdano. To možda nije nepremostiva mana, ali definitivno smeta. Također, zagrijavanje je vrlo prisutno, a Tinker Boardov CPU ne zna raditi bez pasivnog hlađenja, s kojim također dosiže vrlo visoke temperature, čak i bez punog opterećenja. Gotovo da nema integriranog kruga na uređaju koji radi ispod 50 stupnjeva prilikom uobičajenih zadataka, pa nismo ni htjeli izazivati sreću s visokim opterećenjima. Uvjerljivo najtoplija je WiFi kartica, koja prilikom običnog kopiranja datoteka ide i preko 60°C.
Pokušavajući ipak pronaći neku posebnost Asusa s ovim proizvodom, razveselili smo se dostupnosti Python i C knjižnica za razvoj pomoću 40 pinskog sučelja na pločici. S obzirom na to da autor ovog članka nije pretjerani fan reptiloidnog Pythona, pokušaj skidanja C razvojnog paketa ostavio nas je, da se poslužimo frazom legendarnog Milana Gutovića, iznenađenim i uvrijeđenim. Naime, iz nekog razloga, trenutno taj paket nije moguće preuzeti s Asusovog sitea, a pretragom interneta nismo uspjeli naći niti jedan mirror. Kako ipak ne bismo sve ostavili na dva slova članka, skidanje Python paketa donio je novo razočaranje. Kako ne bismo prenosili vlastite impresije, donosimo copy/paste:
“This package provides a class to control the GPIO on a ASUS. Note that this module is unsuitable for real-time or timing critical applications. This is because you can not predict when Python will be busy garbage collecting. It also runs under the Linux kernel which is not suitable for real time applications – it is multitasking O/S and another process may be given priority over the CPU, causing jitter in your program. If you are after true real-time performance and predictability, buy yourself an Arduino http://www.arduino.cc !Note that the current release does not support SPI, I2C, hardware PWM or serial functionality on the ASUS yet. This is planned for the near future – watch this space! One-wire functionality is also planned. Although hardware PWM is not available yet, software PWM is available to use on all channels. For examples and documentation, visit Sourceforgenet wiki.”
Kao da to nije dovoljno, sam uređaj nema RTC, tako da je isti potrebno spojiti kao zaseban sklop.
Asus tvrdi kako će u nekom trenu pružiti opcije Ubuntu, OpenSUSE i Kodi opcija kao operativnih sustava, no svugdje se spominje „near future“. Uvažavajući staru programersko-razvojnu krilaticu – rok od dva mjeseca znači četiri, ali nikako ispod šest, i uzimajući u obzir izlazak Ryzena oko kojega će Asus sigurno imati mnogo posla, vjerujemo kako ovaj projekt nema svjetlu budućnost u njihovom portfelju, pogotovo uzevši u obzir ekosustav koji je narastao oko Raspberry Pi platforme koja ima ogromnu zajednicu i bazu koda.
Ipak, avanturistički raspoloženi korisnici koji bi voljeli puno toga naučiti i dodatno se namučiti da osposobe ovaj hardverski sasvim simpatičan komad hardvera sigurno neće pogriješiti izborom Asus Tinker Boarda. Nažalost, takovih je malen broj u svijetu, pa vjerujemo i specijalno u Hrvatskoj, tako da ne očekujemo veliku prođu kod domaćih korisnika. Ipak, obzirom na izdašan hardver, moderniji SoC i vjeru u Asusova obećanja o boljoj softverskoj budućnosti, Tinker Board bi kroz određeno vrijeme mogao postati ne samo respektabilan media player i zanimljiva Arduino pločica, nego i maleno ali moćno uredsko računalo s obzirom na pruženi hardver.
