Kako je SK Hynix svrgnuo kralja memorije
Na simpoziju Hot Chips u Kaliforniji 2016. godine, jedan viši inženjer iz Microna izašao je na pozornicu i otvoreno kritizirao tada novu tehnologiju – High Bandwidth Memory (HBM), koja je tek bila zaživjela na tržištu. Samouvjereno je tvrdio da će nadolazeći Hybrid Memory Cube (HMC) biti prava revolucija. Ubrzo nakon toga, Samsung Electronics najavio je planove za jeftiniju verziju HBM-a, dok je SK Hynix tiho predstavio vlastitu viziju HBM3 – kao da je želio poručiti: “I mali igrač može oteti slatkiše velikima.”
Danas, u eri umjetne inteligencije, situacija je potpuno drukčija. HBM je postao nezamjenjiv u radu Nvidijinih GPU-ova visokih performansi, zaradivši nadimak “princ memorije”. No prije samo devet godina, tri velika proizvođača – Samsung, SK Hynix i Micron – imali su potpuno različite vizije. Ishod tih odluka oblikovao je današnje tržište: prema podacima JPMorgana iz 2024., SK Hynix drži 55% udjela, Samsung 40%, a Micron svega 5%.
Od “memorijskog zida” do AI revolucije
Razvoj HBM-a traje već 18 godina, što najbolje pokazuje koliko je industrija poluvodiča složena: konkurencija, savezništva, neuspjesi i ponovna rođenja. Sve je krenulo 2000-ih, kada je industrija tražila način da prevlada “memorijski zid” – sve veći jaz između brzine CPU-a i memorije. Već 2007. AMD je započeo razvoj GPU-a opremljenog HBM-om, s jasnim ciljem: osvojiti veći dio tržišta grafičkih kartica za igre.
U isto vrijeme, Hynix (danas SK Hynix) tek se oporavljao od financijskih problema. No 2010. prihvatili su AMD-ovu ponudu da postanu partner u razvoju HBM-a. Ključna razlika bila je u arhitekturi: HBM se temeljio na okomitom slaganju DRAM čipova, za razliku od HMC-a. Micron se čvrsto svrstao uz HMC, a Samsung im se pridružio. Hynix je, međutim, vjerovao da će HBM uspjeti jer je bio bliži konvencionalnom DRAM-u.
Prvi pokušaji i gorke lekcije
Razvoj HBM-a bio je skup i spor. Tek dolaskom Lise Su na čelo AMD-a 2014. projekt je dobio novi zamah. SK Hynix, sada pod okriljem SK Grupe, ubrzao je istraživanja i zajedno s AMD-om počeo raditi na standardizaciji tehnologije – jer bez standarda tržište jednostavno ne može rasti. Upravo je to bila razlika: HMC nikada nije postao standard, što ga je na kraju i pokopalo. U lipnju 2015. Lisa Su predstavila je Radeon R9 Fury X, prvi GPU s HBM-om. Iako je izazvao veliko zanimanje, prodaja nije bila uspješna zbog visoke cijene memorije. Trijumf SK Hynixa bio je kratkog daha. Već u siječnju 2016. Samsung je započeo masovnu proizvodnju HBM2, a Nvidia je ubrzo lansirala Tesla P100 GPU opremljen isključivo Samsungovim HBM2 čipovima. Iako su AMD i SK Hynix otvorili vrata, upravo su Samsung i Nvidia označili početak nove ere – ere AI GPU-ova.
Povratak SK Hynixa
Kako je tržište raslo, Samsung je ubirao najveći dio profita. U SK Hynixu vladao je pad morala, no tada je došlo do preokreta. Shvatili su da je za uspjeh potreban drukčiji pristup. Tvrtka je okupila višenamjensku radnu skupinu i krenula razvijati HBM2E, treću generaciju proizvoda. Njihova prednost postala je – fleksibilnost. Iako HBM slijedi određene standarde, svaki kupac ima specifične potrebe. SK Hynix prihvatio je filozofiju: “Kupac je uvijek u pravu.” Upravo je to donijelo novu dinamiku u suradnji s partnerima.
Kruna: HBM3 i AI eksplozija
HBM2E pokazao se uspješnim, ali pravi proboj stigao je tek s HBM3. U lipnju 2022. SK Hynix započeo je masovnu proizvodnju ove memorije, koja je postala sastavni dio Nvidijinog H100 GPU-a. HBM3 se pokazao kao ključna tehnologija za ubrzavanje umjetne inteligencije. Nekadašnji “tihi igrač” odjednom je prešao u vodeću ulogu. SK Hynix, koji je prije devet godina bio predmet podcjenjivanja, danas je simbol preokreta i dokaz da se u svijetu poluvodiča karte uvijek mogu ponovno promiješati.
