10 robnih marki mobilnih telefona koje su nekoć vladale svijetom

Ako se vratimo dvadesetak godina unatrag, generacija 8x i 9x sigurno se sjeća razdoblja kada su telefoni dolazili u svim oblicima i veličinama. To je bilo prijelazno doba između analognog i digitalnog svijeta – kad su “cigle” još bile simbol moći, a pametni telefoni tek počinjali svoj uspon. Na tržištu su se tada borili Motorola sa sklopivim modelima, Nokia s legendarnim izdržljivim uređajima, BlackBerry s QWERTY tipkovnicom, HTC – tada “kralj Androida”, Sony Ericsson sa svojim glazbenim serijama, LG koji je osvanuo u svakom korejskom filmu, te Samsung – poznat kao “Olympic phone”.

Prva “cigla”

Prije gotovo pola stoljeća rođen je prvi mobilni uređaj – težak čak 785 grama. Inženjer Motorole Martin Cooper podigao je prototip i nazvao Bell Laboratories, izgovorivši povijesnu rečenicu: “Slušate prvi mobilni poziv u povijesti čovječanstva.” Taj telefon je deset godina kasnije, 1983., komercijaliziran po cijeni od 3995 dolara. Imao je samo 30 minuta autonomije i trebalo mu je 10 sati za punjenje – no bio je simbol statusa i moći. Prvi korisnici bili su brokeri s Wall Streeta. U filmovima 80-ih i 90-ih “cigla” je postala statusni simbol – muškarac u bijelom odijelu s ogromnim telefonom na ramenu bio je znak uspjeha. No 1G tehnologija imala je ozbiljna ograničenja: slab signal, lošu pokrivenost, manjak sigurnosti i osnovne funkcije.

Tek dolaskom 2G i GSM tehnologije počinje prava revolucija. Godine 1992. pojavila se Nokia 1001 – prvi masovno proizvedeni GSM telefon. Tri godine kasnije Ericsson GH337 u Kini označio je početak 2G ere, dok su Motorola 8900 i 9900 postali ikone među poslovnim ljudima. A 1998. Nokia 6110 s legendarnom igrom “Zmija” ušla je u povijest – i u djetinjstvo milijuna korisnika.

Zlatno desetljeće “feature” telefona

Od kasnih 1990-ih do ranih 2000-ih mobilna industrija doživjela je svoj vrhunac. Nokia je postala neprikosnovena sila – 1998. pretekla je Motorolu i preuzela svjetsko vodstvo. Model 3310 postao je sinonim za izdržljivost, a 1100 iz 2003. prodan je u više od 250 milijuna primjeraka, što ga čini jednim od najprodavanijih uređaja svih vremena. Do 2007. čak četiri od deset prodanih telefona na svijetu nosila su logotip Nokije.

Siemens je bio ponos Europe, s modelima SL10 i SL45 koji su prvi podržavali vanjske memorijske kartice i MP3 reprodukciju – za to doba pravo čudo. No ubrzo je kreativnost počela blijedjeti, a Siemens je polako nestao sa scene.

U Japanu su Sharp, NEC i Panasonic prednjačili zahvaljujući ekskluzivnim uslugama poput i-modea (web pregledavanje, e-mail, mobilna plaćanja još od 1999.). No njihova zatvorena infrastruktura postala je kamen spoticanja kada je svijet osvojio iPhone. BlackBerry je bio statusni simbol poslovnjaka. Nakon 11. rujna, kad su telekomunikacijski sustavi u SAD-u pali, samo su BlackBerry uređaji nastavili raditi. Koristili su ih svjetski lideri – uključujući i Baracka Obamu. U jednom trenutku BlackBerry je držao polovicu američkog tržišta, a vrhunac je dosegnuo 2009. LG je uveo svježinu s modelom Chocolate (2005.), prepoznatljivim po crvenoj svjetlećoj tipkovnici i vrhunskom dizajnu. Bio je to globalni hit s više od 3 milijuna prodanih jedinica.

Kad je stigao iPhone – oluja koja je promijenila svijet

Godine 2007. Steve Jobs predstavio je prvi iPhone. Kad je prstom otključao zaslon osjetljiv na dodir – bez olovke, bez tipkovnice – svijet je doslovno zanijemio. U početku su mnogi podcjenjivali Apple, uključujući i Nokijine čelnike. No samo godinu dana kasnije, s dolaskom iPhonea 3G i App Storea, tržište se preokrenulo. Nokia je izgubila 70% tržišnog udjela i 2013. završila pod Microsoftom. Počela je softverska era – Apple je postao “platforma”, a ne samo proizvođač hardvera.

Pad legendi

Sony Ericsson pokušao je preživjeti s Xperiom, ali nije mogao pratiti tempo. NEC i Panasonic povukli su se iz utrke. HTC, nekada ponos Tajvana i “kralj Androida”, proslavio se serijama G7 i G17 – prvim telefonima s dvostrukim kamerama. No nakon 2012., pod pritiskom Applea i Samsunga, izgubio je korak. Palm, pionir PDA uređaja, nestao je nakon što ga je HP kupio 2010. A LG, iako je imao hrabrosti eksperimentirati, nije uspio kapitalizirati inovacije. Nakon niza promašaja, 2021. službeno se povukao iz mobilnog biznisa. Eto, Nokia, Motorola, Siemens, BlackBerry, HTC, LG – svi su oni bili legende koje je pregazilo vrijeme.

Doba umjetne inteligencije – tko će preuzeti vodstvo?

Danas Apple i dalje dominira u premium segmentu, s više od 75% prodaje i 80% profita. Samsung, nakon krize s Note 7, vratio se na scenu s preklopnim Galaxy uređajima. Huawei, unatoč sankcijama, opstaje zahvaljujući vlastitim čipovima i HarmonyOS-u. Xiaomi je prodao više od 20 milijuna Ultra modela i petu godinu zaredom drži tron u Indiji. OPPO, vivo i Honor osvajaju tržište kroz foto, flip i AI orijentirane linije.

Od “cigli” do pametnih telefona, mobilna industrija proživjela je dvije velike revolucije. Sada, na pragu AI ere, pitanje je: Tko će definirati “AI telefon” budućnosti? Hoće li to biti Apple sa zatvorenim ekosustavom i moćnim čipovima? Huawei sa svojom tehnološkom neovisnošću? Ili Samsung sa svojim globalnim lancem opskrbe – možda čak Xiaomi s pristupom “čovjek-auto-dom”?

Vrijeme će pokazati tko će ostati stajati u novom valu povijesti.