Kada umjetna inteligencija postane teret, Microsoft se u očima korisnika pretvara u „MicroSlop“

Umjesto da izazove razumijevanje ili povjerenje, nedavna objava izvršnog direktora Microsofta, Satye Nadelle, postala je predmet ismijavanja na društvenim mrežama. Zbog nespretne formulacije i šireg nezadovoljstva korisnika, tehnološki div dobio je novi, podrugljiv nadimak – „MicroSlop“.

U blog objavi krajem 2025. godine Nadella je izrazio nadu da će društvo uspjeti „prevladati“ fenomen koji je sam nazvao AI „slopom“, odnosno poplavom niskokvalitetnog, besmislenog sadržaja koji proizvodi umjetna inteligencija. Umjesto da se poruka shvati kao samokritična ili empatična, javnost ju je doživjela kao ironičnu i licemjernu, osobito jer upravo Microsoft snažno gura AI značajke u gotovo sve svoje proizvode.

Microsoft se već godinama pozicionira kao jedan od najvećih zagovornika umjetne inteligencije. Azure pruža ključnu infrastrukturu za OpenAI i ChatGPT, a tvrtka otvoreno govori o „potpunoj posvećenosti“ AI budućnosti. Međutim, problem za mnoge korisnike nije sama tehnologija, već način na koji se ona implementira. Copilot, Microsoftov AI alat temeljen na ChatGPT-u, integriran je u Windows, Office, Edge i brojne druge proizvode, često bez jasnog izbora ili stvarne potrebe korisnika. Ovakav pristup, koji mnogi opisuju kao nametanje „sirovom silom“, izazvao je snažan otpor na društvenim mrežama i tehnološkim forumima. Korisnici ne osporavaju potencijal umjetne inteligencije, ali se protive tome da im se nedovršene ili upitno korisne značajke guraju bez njihove suglasnosti.

Hashtag „MicroSlop“ ubrzo je počeo trendirati na platformi X, a zatim se proširio na Instagram, Reddit, Facebook i druge online zajednice. Kritike nisu bile usmjerene samo na Nadellinu izjavu, već na širi jaz između velikih tehnoloških obećanja i stvarnih potreba korisnika. Spoj riječi Microsoft i „slop“ postao je simbol frustracije zbog osjećaja da Big Tech proizvodi rješenja koja više služe vlastitim interesima nego korisničkom iskustvu. Razloge za ovakvo nezadovoljstvo nije teško pronaći. Velik dio današnje masovne upotrebe umjetne inteligencije svodi se na generiranje dezinformacija, besmislenih memova i, u najgorem slučaju, ozbiljnih zloupotreba. Umjetna inteligencija sve se češće povezuje s problemima, a rijetko s konkretnim koristima za prosječnog korisnika.

Primjeri dodatno potiču skepsu javnosti. XAI-jev Grok nalazi se pod istragom zbog omogućavanja stvaranja AI slika koje seksualiziraju djecu, dok se OpenAI-jev ChatGPT suočava s tužbama povezanim s ozbiljnim posljedicama po mentalno zdravlje korisnika. U tom kontekstu, sarkastični komentari kako je jedina stvarna korist to što sada možemo brže stvarati memeove s mačkama zvuče manje kao šala, a više kao realna kritika. Ispostavilo se da je Nadellina objava imala potpuno suprotan učinak od željenog. Umjesto smirivanja rasprave, dodatno je potaknula sumnju u iskrenost i smjer u kojem velike tehnološke kompanije vode razvoj umjetne inteligencije. Zagovornici AI-ja, poput izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana, godinama govore o viziji u kojoj umjetna inteligencija liječi teške bolesti, rješava složene znanstvene probleme i oslobađa ljude monotonog rada. No za mnoge korisnike ti scenariji i dalje djeluju kao daleka budućnost, ako ne i čista znanstvena fantastika.

Ono što se zasad vidi u praksi jest poremećaj tržišta rada, osobito u početnim i kreativnim zanimanjima, gdje raste strah od nezaposlenosti mladih. Ekonomisti upozoravaju i na potencijalne financijske balone povezane s masivnim ulaganjima u AI infrastrukturu, čije bi posljedice u konačnici mogli snositi porezni obveznici. Uz to, ogromne računalne potrebe umjetne inteligencije doprinose nestašici DRAM memorije i rastu cijena osnovnih tehnoloških komponenti.

Za mnoge korisnike stvarnost je jednostavna: umjetna inteligencija još nije donijela jasne i opipljive koristi koje bi opravdale razinu moći i utjecaja koju Big Tech danas ima. Umjesto obećanog napretka, AI se sve češće percipira kao simbol prevelike koncentracije moći i tehnologije koja se koristi bez dovoljno odgovornosti prema društvu. U tom svjetlu, nije teško razumjeti zašto javnost sumnjičavo gleda na velike riječi o tehnološkom napretku. Dok god umjetna inteligencija više frustrira nego pomaže, a korisnici nemaju stvaran izbor, nadimci poput „MicroSlop“ vjerojatno neće nestati, bez obzira na to koliko snažno tehnološki lideri govore o svijetloj AI budućnosti.