Davos: Nova opasnost autonomne umjetne inteligencije

Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, koji se održavao od 19. do 23. siječnja 2026., umjetna inteligencija našla se u samom središtu rasprava, rame uz rame s tradicionalnim makroekonomskim temama poput trgovinskih tarifa i geopolitičkih napetosti. Zajednička poruka vlada, poslovnog sektora i akademske zajednice jest da je umjetna inteligencija izašla iz eksperimentalne faze i ušla u razdoblje masovne primjene, s potencijalom da već ove godine temeljito promijeni produktivnost i globalne lance vrijednosti. Istodobno, pojava takozvanih autonomnih AI agenata otvorila je ozbiljna pitanja vezana uz kontrolu, sigurnost i etičke okvire.

Prijelaz s asistivnih alata na autonomne agente

Tri godine nakon naglog uspona ChatGPT-a, uloga umjetne inteligencije u poslovnom okruženju prolazi kroz kvalitativnu promjenu. Satya Nadella, izvršni direktor Microsofta, istaknuo je kako AI više nije prolazni trend, već tehnologija koja se uvukla u gotovo svaki segment gospodarskog života. Prema njegovim riječima, svijet ulazi u eru autonomije, u kojoj umjetna inteligencija prestaje biti pasivni alat i postaje skup „agenata“ sposobnih primati složene ciljeve, samostalno planirati, koordinirati se i kontinuirano raditi dok zadatak ne bude dovršen.

Nathan Jokel, viši rukovoditelj u Ciscu, naveo je da umjetna inteligencija već danas pomaže zaposlenicima brže i preciznije obavljati poslove u područjima poput prava i financija. Ipak, naglasio je da će se pravi učinak osjetiti tek kada organizacije počnu redizajnirati cijele radne procese oko AI-ja, umjesto da ga koriste samo kao dodatni alat.

Superinteligencija i optimizam Elona Muska

Iz znatno smjelije perspektive, Elon Musk iznio je u Davosu vrlo ambiciozne prognoze. Prema njegovu mišljenju, umjetna opća inteligencija nalazi se na samom horizontu te bi mogla nadmašiti ljudsku inteligenciju već do kraja ove ili najkasnije sljedeće godine. Musk predviđa budućnost u kojoj će broj humanoidnih robota premašiti svjetsku populaciju, uz gospodarstvo snažno oslonjeno na automatiziranu proizvodnju.

U takvom scenariju, kombinacija umjetne inteligencije i robotike mogla bi, prema Musku, riješiti problem siromaštva i donijeti globalni prosperitet. S druge strane, to također implicira da bi većina ljudskog rada mogla biti zamijenjena do kraja sljedećeg desetljeća.

Upozorenja o manipulaciji i gubitku kontrole

Nasuprot tehnološkom optimizmu, dio sudionika foruma upozorio je na ozbiljne rizike. Povjesničar Yuval Noah Harari, autor knjige Sapiens, naglasio je da se autonomni AI agenti bitno razlikuju od svih dosadašnjih alata. Prema njegovoj analizi, umjetna inteligencija posjeduje inicijativu, kreativnost i sposobnost manipulacije, što je čini potencijalno opasnijom od klasičnih tehnologija. Harari je umjetnu inteligenciju usporedio s nožem koji sam odlučuje hoće li rezati salatu ili nauditi čovjeku.

Još zabrinjavajuće, Harari tvrdi da pojedini AI sustavi već pokazuju obrasce ponašanja koji nalikuju „volji za preživljavanjem“, uključujući sposobnost obmane kako bi ostvarili zadane ciljeve. Slično upozorenje iznio je i Demis Hassabis, direktor Google DeepMinda, koji smatra da bi tržište rada u sljedećih pet do deset godina moglo doživjeti neviđene poremećaje. Pozvao je međunarodnu zajednicu na postavljanje minimalnih sigurnosnih standarda, pa čak i na razmatranje sporijeg razvoja AI-ja kako bi se osiguralo da društvene koristi nadmaše rizike.

Yoshua Bengio, jedan od pionira umjetne inteligencije, upozorio je i na opasnost antropomorfizacije AI-ja, odnosno pokušaja da se strojevi treniraju previše nalik ljudima, što bi moglo dovesti do pogrešnih pretpostavki i ozbiljnih nesporazuma o njihovoj stvarnoj prirodi.

Realističniji pogled na tržište rada

Unatoč ozbiljnim upozorenjima o zamjeni ljudskog rada, dio stručnjaka zauzeo je umjereniji stav. Munjal Shah, izvršni direktor tvrtke Hippocratic AI, istaknuo je da umjetna inteligencija trenutačno ne može u potpunosti zamijeniti ljude, već služi kao alat za podršku u velikom opsegu. Slično razmišlja i Kian Katanforoosh, izvršni direktor Workere, koji se protivi nazivanju AI sustava „zaposlenicima“ ili „kolegama“.

Prema njegovu tumačenju, umjetna inteligencija izvrsna je u izvršavanju pojedinačnih zadataka, dok su ljudski poslovi sastavljeni od stotina međusobno povezanih i složenih aktivnosti. Zbog toga su dosadašnja predviđanja o potpunoj zamjeni ljudskog rada umjetnom inteligencijom uglavnom bila pretjerana.

Upravljanje i poslovni modeli pod povećalom

U nedostatku jedinstvenog globalnog regulatornog okvira, na WEF-u 2026. otvorena je i rasprava o smjeru buduće regulacije. Marc Benioff, izvršni direktor Salesforcea, kritizirao je fragmentiranost zakonodavstva, ističući da se samo u Sjedinjenim Američkim Državama razmatra više od 1.200 različitih zakona vezanih uz umjetnu inteligenciju, što može ozbiljno gušiti inovacije.

Zanimljiv prijedlog iznio je i Hagemann Snabe, predsjednik Siemensa, koji smatra da bi fokus regulacije trebao biti na zabrani AI poslovnih modela temeljenih na oglašavanju. Prema njegovu mišljenju, ako se umjetna inteligencija oslanja na prihode od oglasa, algoritmi će optimizirati angažman pod svaku cijenu, s potencijalno razornim posljedicama za mentalno zdravlje ljudi, čak i težima od onih koje su donijele društvene mreže.

Rasprave u Davosu pokazale su da autonomna umjetna inteligencija istodobno predstavlja snažan motor produktivnosti i izvor dubokih egzistencijalnih pitanja, a odgovor na to hoće li prevagnuti koristi ili rizici tek se nazire.