Europa želi digitalni suverenitet: Francuska, Njemačka i Austrija razmatraju napuštanje američkog softvera
Europske vlade pokreću dosad najambiciozniji pokušaj smanjenja ovisnosti o američkim tehnološkim platformama, prelazeći s političkih deklaracija na konkretne poteze. U fokusu je koncept “digitalnog suvereniteta” — ideja da Europa mora imati veću kontrolu nad vlastitim podacima, infrastrukturom i softverskim ekosustavom. Najnoviji potezi Francuske, Njemačke i Austrije pokazuju da ovaj trend više nije teorija, već strateška promjena koja bi mogla značajno utjecati na globalno tržište tehnologije.
Francuska planira napustiti Zoom i Teams u javnom sektoru
Francuska je najavila da će do 2027. godine oko 2,5 milijuna državnih službenika prestati koristiti američke platforme za online sastanke poput Zooma i Microsoft Teamsa. Umjesto toga, javni sektor prelazi na Visio — videokonferencijsku platformu razvijenu unutar državnog sustava. Projekt vodi Ministarstvo javne uprave u suradnji s međuministarskim digitalnim timovima. Nakon jednogodišnjeg pilot programa s oko 40.000 korisnika, Visio bi trebao postati standardni alat za komunikaciju u državnim institucijama. Ključni resori poput porezne uprave i sustava socijalne sigurnosti već planiraju neobnavljanje licenci za američki softver. Ministar David Amiel naglasio je kako Francuska želi smanjiti ovisnost o ne-europskim platformama kada je riječ o osjetljivim podacima, znanstvenim istraživanjima i strateškim inovacijama. Platforma koristi AI rješenja francuskog startupa Pyannote za automatsku transkripciju i prepoznavanje govornika, a infrastruktura je smještena na suverenom cloud sustavu Outscale (Dassault Systèmes). Procjene vlade sugeriraju da bi svakih 100.000 korisnika moglo donijeti uštede od oko milijun eura godišnje. Dugoročni cilj je razvoj europskog digitalnog ekosustava koji bi mogao zamijeniti alate poput Gmaila ili Slacka.
Njemačka i Austrija okreću se open-source rješenjima
Sličan trend vidljiv je i u Njemačkoj, gdje savezna država Schleswig-Holstein provodi jednu od najradikalnijih migracija javne IT infrastrukture u Europi.
Plan uključuje: prelazak s Microsoft Exchangea na Open-Xchange i Thunderbird, zamjenu SharePointa platformom Nextcloud i postupnu migraciju s Windowsa na Linux. Jednokratna investicija od oko 9 milijuna eura trebala bi donijeti godišnje uštede od približno 15 milijuna eura na licencama.
Austrijska vojska također planira migrirati oko 16.000 sustava na LibreOffice do 2025. godine. Projekt se ne promatra samo kao financijska optimizacija, već kao strateška mjera za osiguranje operativne neovisnosti u kriznim situacijama.
Geopolitika kao katalizator digitalne strategije
Politički momentum za digitalni suverenitet dodatno je ojačan nakon događaja iz 2025., kada su američke sankcije protiv međunarodnih institucija otvorile pitanja o potencijalnoj ranjivosti europskih organizacija koje koriste američke tehnološke platforme. Iako su kompanije negirale bilo kakvu političku instrumentalizaciju svojih usluga, incident je potaknuo zabrinutost da bi softverske platforme mogle postati alat geopolitičkog pritiska. Europska unija zato je pokrenula više francusko-njemačkih inicijativa i radnih skupina usmjerenih na smanjenje tehnološke ovisnosti.
Američki tech giganti odgovaraju “suverenim cloudom”
Kako bi zadržali europske klijente, američke kompanije poput Microsofta počele su nuditi tzv. suverene cloud usluge, obećavajući da će se podaci EU korisnika obrađivati isključivo unutar Europe. Unatoč tome, AWS, Microsoft Azure i Google Cloud i dalje dominiraju tržištem s procijenjenih 70+ posto udjela, što pokazuje koliko je transformacija kompleksna.
2026. kao prekretnica digitalne transformacije Europe
Stupanje na snagu novih europskih regulativa — uključujući zakone o umjetnoj inteligenciji, kibernetičkoj sigurnosti i digitalnoj otpornosti — dodatno ubrzava tranziciju. Ipak, izazovi ostaju: obuka zaposlenika, kompatibilnost sustava i stabilnost novih rješenja bit će ključni faktori uspjeha. Europa tako ulazi u potencijalno najveću softversku migraciju u svojoj povijesti. Hoće li stari kontinent uspjeti izgraditi tehnološku neovisnost ili će dominacija Silicijske doline ostati nepromijenjena — pitanje je koje će definirati digitalnu strategiju narednog desetljeća.
