Hakeri napadaju neprofitne organizacije: Sportski duh je izgubljen
Trendovi u kibernetičkoj sigurnosti u 2025. godini pokazuju zabrinjavajući pomak. Dok su u prošlosti hakeri najčešće ciljali financijske institucije i tehnološke divove, ove godine civilno društvo i neprofitne organizacije postale su najčešće mete napada. Razlog je, nažalost, vrlo pragmatičan: te organizacije često posjeduju izuzetno osjetljive podatke korisnika, imaju ograničene resurse za kibernetičku zaštitu i predstavljaju potencijalno unosnu metu za ransomware napade. Istovremeno, opseg kibernetičkog ratovanja dramatično je eskalirao – samo je Cloudflare u ovoj godini blokirao više od 25 rekordnih DDoS napada.
Kvantna enkripcija i prekidi interneta
Kako kvantna računala postaju realnost, postkvantna enkripcija sve više dobiva na značaju. Prema izvješćima, trenutno je 52% ljudskog internetskog prometa zaštićeno postkvantnom kriptografijom, što znači da više od polovice svih prijenosa može izdržati potencijalne napade budućih kvantnih tehnologija.
No, prekidi interneta još uvijek su česta pojava, a u većini slučajeva krivci su ljudski faktori. Gotovo polovica velikih prekida diljem svijeta posljedica je vladinih intervencija, uključujući cenzuru i društvenu kontrolu, dok su prekidi uzrokovani nestankom struje u posljednjih nekoliko godina udvostručeni. Među nesrećama, poput prekida kabela, utjecaj je u prosjeku smanjen za 50%.
Kad je riječ o brzini i kvaliteti interneta, europske zemlje prednjače. Prosječne brzine preuzimanja premašuju 200 Mbps, a Španjolska je prema globalnim podacima zauzela prvo mjesto po ukupnoj kvaliteti interneta.
Analiza: Zamor od AI i nesigurne mreže
Cloudflareovo izvješće za 2025. odražava dvije krajnosti suvremenog interneta: nevjerojatnu tehnološku evoluciju i njegovu duboku ranjivost. S jedne strane, brzo usvajanje postkvantne enkripcije pokazuje koliko se tehnološka industrija ozbiljno priprema za buduće rizike. S druge strane, dominacija Googleovog web crawlerea u grafikonima prometa ilustrira ogroman pritisak koji je “glad za podacima” AI modela stavila na ukupnu mrežnu propusnost.
U međuvremenu, hakeri koji se okreću napadima na neprofitne organizacije pokazuju kako prag kibernetičkog kriminala u eri umjetne inteligencije postaje sve niži, dok se etičke granice sve više pomiču. Buduće kibernetičko ratovanje možda više neće uključivati samo paraliziranje poslužitelja, već sveobuhvatnu pljačku podataka, privatnosti i moći diskursa.
