“Hardcore boginje” tech svijeta

Boginje nisu stare – tehnologija je vječna

Kad čujete riječ “programer”, je li vam prva asocijacija muškarac? Niste jedini. Danas u tehničkim timovima velikih tech kompanija preko 80% čine muškarci. Zato nam se pojam “programer” često automatski poveže s “muškim programerom”.Ali… znate li tko je zapravo bio prvi programer na svijetu? Žena. I ne tako davno, prije samo 70-ak i nešto godina, programiranje se čak smatralo “ženskim poslom”. Idućih 30-40 godina žene su dominirale u toj profesiji. Zvuči nevjerojatno, zar ne?

Bacimo pogled na neke legendarne, ali često zaboravljene tech ikone – žene koje su zauvijek promijenile svijet tehnologije

Ada Lovelace

Prva programerka na svijetu zvala se Ada Lovelace. Njezin otac je bio poznati pjesnik Byron, ali ona je bila matematičko čudo. Još kao tinejdžerica počela je raditi i družiti se s Charlesom Babbageom, britanskim matematičarom kojeg danas zovu “ocem računala”. Babbage je osmislio “diferencijalni stroj”, što je zapravo prvo mehaničko računalo. Iako ga nikad nije uspio dovršiti, Ada je bila fascinirana tim strojem i brzo je shvatila da računala mogu obrađivati ne samo brojeve, već i glazbu, slike, pa čak i jezik – sve što se može izraziti logikom. Godine 1843., Ada je prevela znanstveni članak o Babbageovu novom “analitičkom stroju”, ali nije se zaustavila samo na tome – dodala je i vlastite bilješke, uključujući i algoritam za izvođenje Bernoullijevih brojeva. Taj se algoritam danas smatra prvim računalnim programom ikad, a Ada – prvim programerom.

ENIAC žene – Zaboravljeni umovi iza prvog računala

Svi znaju za ENIAC, prvo elektroničko računalo za opću namjenu. Ali malo tko zna da ga je programiralo šest žena. Tijekom Drugog svjetskog rata, dok su muškarci išli na bojišta, žene su dobile zadatak ručnog izračuna putanja projektila. Bio je to naporan, dugotrajan i dosadan posao – zato su ga nazivali “ženskim poslom”.Zbog sporosti ručnih izračuna, vojska je pokrenula projekt izgradnje ENIAC-a – ogromnog stroja koji je trebao automatizirati sve te izračune. Među prvim programerkama bile su Jean Jennings, Marlyn Wescoff, Ruth Lichterman, Betty Snyder, Frances Bilas i Kay McNulty. Njihov posao? Programirati ENIAC – bez priručnika, bez jezika, samo s dijagramima i papirima. Ručno su povezivale žice na stroju velikom poput sobe, analizirale logiku, testirale, rješavale probleme i na kraju – uspjele. Kad je 1946. vojska odlučila javno pokazati ENIAC, sve oči bile su uprte u stroj. Demonstracija je bila spektakularna – stroj je izračunao ono za što su ljudima trebali tjedni – u samo 15 sekundi. Ali… nitko nije spomenuo žene iza stroja. Njihove fotografije su se pojavljivale u novinama – bez imena. Ljudi su mislili da su samo “ukras”. No one su bile pionirke.

Grace Hopper – Žena koja je “uhvatila buga”

Grace Hopper je doktorirala matematiku na Yaleu i tijekom rata se pridružila mornarici. Bila je u timu koji je radio na Mark I, jednom od prvih mehaničkih računala. Kasnije se uključila u razvoj UNIVAC-a, i tada je došla na ideju revolucionarne stvari – prevoditelja koda. Umjesto da se programira u sirovom strojevnom jeziku, Hopper je razvila alat koji pretvara “ljudski” jezik u računalni kod. Prvi prevoditelj A-0 izlazi 1949., a zatim B-0, kasnije poznat kao Flow-Matic – jedan od prvih jezika koji koristi engleske izraze. S kolegama je razvila COBOL, programski jezik koji je i danas srce mnogih poslovnih sustava. Čak i danas, 90% Fortune 500 kompanija koristi COBOL kodove u pozadini. A legendarna anegdota? 1946. godine otkrila je da se računalo pokvarilo zbog moljca zaglavljenog u releju – fizičkog insekta! Zalijepila ga je u radnu bilježnicu s napomenom: “prvi bug ikad uhvaćen”.

Hedy Lamarr – Filmska zvijezda koja je izmislila tehnologiju koju danas svi koristimo

Znaš li tko je osmislio osnovu za Bluetooth, Wi-Fi, GPS i CDMA? Ne, nije neki inženjer s MIT-a, već – holivudska glumica! Hedy Lamarr, rođena u Beču 1914., bila je svjetska filmska zvijezda, ali i znanstvenica amater. Tijekom Drugog svjetskog rata saznala je da neprijatelji mogu ometati torpede blokiranjem signala, pa je s glazbenikom Georgeom Antheilom razvila koncept frekvencijskog preskakanja – tehniku prijenosa signala koji skače između različitih frekvencija kako bi izbjegao ometanje.Patentirali su ovu ideju, ali je nitko nije shvatio ozbiljno – osim zbog njezine ljepote. Mornarica ju je radije slala da prodaje ratne obveznice (uspjela je prodati 25 milijuna dolara u 10 dana!). Patent je tek 1950-ih korišten u vojnoj tehnologiji, a kasnije je postao temelj za mobilne komunikacije. Hedy je priznanje dobila tek krajem života – 1997. je nagrađena, a 2014. posthumno je uvrštena u Kuću slavnih izumitelja.

Žene u tech svijetu – i danas i sutra

Stanje ženskih izumiteljica nikad nije bilo bajno. Žene su stoljećima bile zakinute za obrazovanje i pravo na patente. Ipak, žene su ostavile neizbrisiv trag. Mary Dixon Kies bila je prva žena u SAD-u koja je dobila patent – još 1809. – i otvorila put mnogim drugima. Danas, i dalje se borimo s predrasudama, svjesnim i nesvjesnim. Ali kroz povijest, izvanredne žene dokazale su da ih ni jedno vrijeme, ni jedan sistem ne može zaustaviti. I zato – gdje god da jesi, i čime god da se baviš – nadam se da ćeš kročiti kroz tamu, prema svom svjetlu. I da ćeš sama biti ta zraka svjetlosti za nekog drugog.