Kada će prestati nestašica DRAM-a? AI boom nastavlja pritiskati tržište memorije

Tehnološki proizvodi najviše pogođeni krizom nedostatka memorijskih čipova. Postoje dva ključna puta prema stabilizaciji opskrbe DRAM-om: tehnološke inovacije ili izgradnja novih proizvodnih kapaciteta.

Danas se čini da se tehnološka industrija gotovo u potpunosti vrti oko umjetne inteligencije (AI), a to je posebno vidljivo na tržištu računalne memorije. Izuzetno visoka potražnja i rast profitnih marži za DRAM — ključni tip memorije koji pokreće GPU-ove i AI akceleratore u podatkovnim centrima — preusmjerili su proizvodne kapacitete s drugih segmenata, uzrokujući rast cijena i nestašice u ostatku industrije.

Prema podacima Counterpoint Researcha, cijene DRAM-a porasle su između 80 i 90 posto u aktualnom tromjesečju, što je snažno pogodilo proizvođače računala, potrošačke elektronike i druge industrije koje ovise o stabilnoj opskrbi memorijskim čipovima.

Zašto je došlo do nestašice?

Stručnjaci ističu da je trenutna situacija rezultat kombinacije tradicionalne cikličnosti DRAM industrije i neviđenog rasta infrastrukture umjetne inteligencije. Velike tehnološke kompanije unaprijed su rezervirale proizvodne kapacitete za AI hardver, pri čemu neki proizvođači tvrde da su njihove zalihe čipova osigurane sve do 2028. godine.

Ključnu ulogu u ovoj dinamici ima memorija velike propusnosti (HBM – High Bandwidth Memory). Riječ je o naprednoj DRAM tehnologiji koja koristi 3D slaganje čipova kako bi omogućila znatno veće brzine prijenosa podataka i smanjila latenciju. HBM čipovi sastoje se od više slojeva DRAM-a povezanih kroz tzv. TSV (Through-Silicon Via) strukture, čime se postiže ekstremna propusnost potrebna za rad velikih jezičnih modela i AI sustava.

Iako HBM postoji više od desetljeća, eksplozija AI-a dramatično je povećala njegovu važnost — ali i cijenu. Analize sugeriraju da HBM može biti i tri puta skuplji od standardne memorije te činiti više od polovice ukupnog troška modernih GPU-ova.

Ciklička priroda DRAM industrije

Industrija memorije tradicionalno prolazi kroz cikluse rasta i pada. Izgradnja novih proizvodnih pogona iznimno je skupa — jedna tvornica može koštati i više od 15 milijardi dolara — te zahtijeva najmanje 18 mjeseci prije početka proizvodnje. Zbog toga proizvođači često kasne s proširenjem kapaciteta, što uzrokuje nagle promjene u ravnoteži ponude i potražnje.

Korijeni trenutnog ciklusa dijelom sežu u pandemiju COVID-19, kada su velike cloud kompanije poput Amazona, Googlea i Microsofta gomilale zalihe kako bi spriječile prekide u opskrbi. Nakon stabilizacije tržišta 2022. i pada cijena tijekom 2023., proizvođači su čak smanjivali proizvodnju kako bi stabilizirali tržište. Danas, međutim, eksplozija AI podatkovnih centara ponovno je naglo povećala potražnju.

Eksplozivni rast AI podatkovnih centara

Trenutno se diljem svijeta planira ili gradi gotovo 2.000 novih podatkovnih centara. Procjene McKinseyja sugeriraju da bi ukupna ulaganja u AI infrastrukturu mogla dosegnuti 7 bilijuna dolara do 2030. godine. Najveći dobitnik ovog trenda je proizvođač GPU-ova Nvidia, čiji su prihodi od podatkovnih centara eksplodirali posljednjih godina. Moderni serverski GPU-ovi koriste sve više DRAM memorije, često integrirajući osam HBM modula s višeslojnim DRAM strukturama. Sličan pristup slijede i konkurenti poput AMD-a. Kao rezultat, HBM memorija postaje sve veći dio prihoda proizvođača DRAM-a. Micron navodi da je memorija povezana s cloud i AI segmentom činila gotovo polovicu njihovih DRAM prihoda do 2025., u usporedbi sa samo 17 posto dvije godine ranije.

Kada možemo očekivati stabilizaciju?

Stručnjaci ističu dva glavna rješenja: povećanje proizvodnih kapaciteta i tehnološke inovacije. Međutim, nova postrojenja zahtijevaju godine razvoja. Micron, Samsung i SK Hynix najavili su niz novih tvornica, ali većina njih neće biti operativna prije 2027. ili 2028. godine.

Zbog toga mnogi analitičari smatraju da se značajnije poboljšanje opskrbe DRAM-om ne može očekivati prije kraja desetljeća. Istovremeno, napredne tehnologije pakiranja i slaganja čipova mogle bi donekle povećati učinkovitost proizvodnje i ublažiti pritisak na tržište.

Hoće li cijene pasti?

Prema ekonomistima, cijene memorije imaju tendenciju brzog rasta, ali sporog pada. S obzirom na gotovo neograničenu potražnju za računalnom snagom u eri umjetne inteligencije, malo je vjerojatno da će cijene DRAM-a uskoro značajno pasti. U međuvremenu, razvoj novih standarda poput HBM4 — koji podržava slaganje do 16 slojeva DRAM čipova — dodatno će povećati performanse, ali i kompleksnost proizvodnje. Tehnologije poput hibridnog povezivanja i naprednih metoda hlađenja bit će ključne za daljnje povećanje gustoće i propusnosti memorijskih sustava.

Zaključak

Nestašica DRAM-a nije kratkoročni problem, već rezultat strukturnih promjena potaknutih rastom umjetne inteligencije. Iako nove tvornice i tehnološki napredak nude dugoročno rješenje, tržište će se vjerojatno stabilizirati tek nakon 2028., a visoke cijene memorije mogle bi postati nova realnost tehnološke industrije.