Mahir Hodžić: AI ubrzava sigurnosne procese, ali odgovornost mora ostati na čovjeku

Mahir Hodžić je sigurnosni stručnjak s preko 20 godina iskustva u javnom i privatnom sektoru. Kao vlasnik tvrtke Global Security, koja je izdavač stručnog časopisa i portala a&s Adria te međunarodne medijske platforme a&s Middle East, aktivno doprinosi informiranju, edukaciji i povezivanju stručnjaka unutar sigurnosne industrije.

Hodžić je predsjednik Organizacijskog odbora Adria Security Summita, najvećeg događaja sigurnosne industrije u jugoistočnoj Europi, te predsjednik Organizacijskog odbora novoosnovanog Bulgarian Security Summita. Kroz medijske, poslovne i konferencijske platforme koje vodi, već dva desetljeća prati razvoj sektora, povezuje njegove ključne dionike i sudjeluje u otvaranju važnih pitanja o budućnosti sigurnosti.

U intervjuu govori o promjenama koje donosi umjetna inteligencija, praktičnoj primjeni AI rješenja, rizicima automatiziranog donošenja odluka, važnosti obrazovanja i razvoju novih kompetencija. Također se osvrće na spremnost tvrtki i institucija u regiji da odgovorno koriste nove tehnologije, kao i na ulogu summita u Zagrebu i Sofiji u daljnjem povezivanju i razvoju regionalne sigurnosne industrije.

Kako biste opisali trenutno stanje sigurnosne industrije i koje promjene trenutno imaju najveći utjecaj na način na koji tvrtke i institucije upravljaju sigurnošću?

Sigurnosna industrija danas je izuzetno dinamična i mijenja se praktički svaki dan. Istovremeno, tehnologije se razvijaju, sigurnosne prijetnje se mijenjaju, očekivanja korisnika rastu i uvode se novi regulatorni zahtjevi. Stoga svi koji posluju u ovom sektoru moraju biti spremni kontinuirano učiti, pratiti trendove i poboljšavati vlastite procese. Studije slučaja i razmjena iskustava iz stvarnih projekata posebno su važne jer nam pokazuju što stvarno funkcionira u praksi, a što treba promijeniti.

Konvergencija fizičke i kibernetičke sigurnosti posebno je vidljiva. Danas više nije dovoljno zasebno štititi objekte, mreže i podatke, već je potrebno integralno upravljati rizicima. Kibernetička sigurnost postala je jedan od ključnih prioriteta za institucije i tvrtke, jer je izravno povezana s kontinuitetom poslovanja, ugledom, povjerenjem korisnika i funkcioniranjem kritičnih procesa.

Umjetna inteligencija sve više ulazi u sigurnosne sustave. Gdje danas vidite njezinu najveću praktičnu vrijednost?

Najveću praktičnu vrijednost umjetne inteligencije vidim u njezinoj sposobnosti da brzo pretvori ogromne količine podataka u korisne informacije i upozorenja. U video nadzoru, umjetna inteligencija može prepoznati neobično ponašanje, smanjiti broj lažnih alarma i pomoći u ranom otkrivanju incidenata. U kibernetičkoj sigurnosti ubrzava otkrivanje phishinga, pokušaja upada i anomalija u ponašanju korisnika.

Automatizacija rutinske analize posebno je važna jer sigurnosnim stručnjacima daje više vremena za procjenu rizika i donošenje odluka. Stoga umjetna inteligencija ne bi trebala zamijeniti ljude, već bi im trebala omogućiti bržu i precizniju reakciju. Njena najveća vrijednost nije samo u naprednijoj tehnologiji, već u prijelazu s naknadnog odgovora na proaktivno prepoznavanje i sprječavanje prijetnji.

Uz prilike koje donosi, umjetna inteligencija izaziva i određene strahove. Koji su najveći rizici njezine primjene u sigurnosnom sektoru i kako osigurati odgovorno upravljanje, transparentnost i ljudski nadzor nad automatiziranim odlukama?

Najveći rizici su netočne ili pristrane procjene, nedovoljna transparentnost načina na koji je sustav došao do zaključka, prijetnje privatnosti te mogućnost manipuliranja podacima i samim modelom umjetne inteligencije. U sigurnosnom sektoru, jedna pogrešna identifikacija ili nekritično oslanjanje na automatiziranu preporuku može imati ozbiljne posljedice.

Zato bi se umjetna inteligencija trebala koristiti kao podrška, a ne kao zamjena za odgovorno ljudsko donošenje odluka. Organizacije moraju jasno definirati gdje se umjetna inteligencija koristi, s kojim podacima radi i tko je odgovoran za ishod. Potrebna su redovita testiranja, evidencija donošenja odluka, neovisni pregledi, zaštita podataka i mogućnost da ovlaštena osoba zaustavi ili poništi automatiziranu odluku. Posebno kod odluka koje utječu na prava, sigurnost ili privatnost ljudi, posljednja riječ mora ostati na ljudima.

Koliko su tvrtke i institucije u regiji spremne koristiti umjetnu inteligenciju kao alat za poboljšanje poslovnih i sigurnosnih procesa, a ne samo kao novu tehnologiju koju treba nabaviti?

Spremnost je neujednačena. Postoje tvrtke u regiji koje već uspješno koriste umjetnu inteligenciju za analizu podataka, video nadzor, automatizaciju i kibernetičku sigurnost, ali značajan broj organizacija i dalje joj pristupa prvenstveno kao tehnologiji koju treba nabaviti.

Zastarjeli sustavi, fragmentirani podaci i sporiji procesi nabave i odobravanja predstavljaju posebne izazove za institucije, zbog čega uvođenje AI rješenja mora biti postupno i dobro isplanirano.

AI ne može riješiti loše definiran proces. Može samo brže replicirati njegove slabosti. Zato je potrebno prvo identificirati određeni poslovni ili sigurnosni problem, osigurati kvalitetne podatke, dodijeliti odgovornosti i postaviti mjerljive ciljeve. Nakon toga, umjetnu inteligenciju treba testirati na ograničenom procesu, pratiti rezultate i tek onda proširivati.

Najspremnije će biti organizacije koje istovremeno ulažu u tehnologiju, edukaciju zaposlenika i odgovorno upravljanje promjenama.

Koju ulogu u ovom procesu igraju edukacija i razvoj novih kompetencija? Može li umjetna inteligencija istovremeno ubrzati obuku stručnjaka i pomoći industriji da odgovori na nedostatak kvalificiranog osoblja?

Edukacija je ključna, jer se tehnologija danas mijenja brže od formalnih obrazovnih programa. Jednokratna edukacija više nije dovoljna za stručnjake; potrebno je kontinuirano usavršavanje kroz praktičnu obuku, simulacije incidenata, studije slučaja i razmjenu iskustava.

Umjetna inteligencija može značajno ubrzati ovaj proces. Može prilagoditi obuku razini znanja pojedinca, stvoriti realistične scenarije, pomoći u analizi incidenata i učiniti stručnu dokumentaciju dostupnijom. Istovremeno, automatizacijom rutinskih zadataka omogućuje iskusnim stručnjacima da se posvete složenijim procjenama i mentoriranju mlađih kolega.

Međutim, umjetna inteligencija sama po sebi neće riješiti nedostatak osoblja. Može ublažiti ovaj problem i povećati produktivnost, ali ne može zamijeniti iskustvo, kritičko razmišljanje i ljudsku odgovornost.

Ove godine, Adria Security Summit dolazi u Zagreb, dok će Sofija biti domaćin prvog izdanja Bulgarian Security Summita. Što ova dva događaja donose regionalnoj sigurnosnoj industriji i kakvu ulogu mogu imati u njezinom povezivanju i daljnjem razvoju?

Adria Security Summit godinama je središnje okupljalište sigurnosne industrije jugoistočne Europe. Dolaskom u Zagreb nastavljamo njegov regionalni karakter i na jedno mjesto okupljamo proizvođače, sistem integratore, distributere, institucije, krajnje korisnike i stručnjake iz različitih zemalja. Zagreb, kao jedno od najvažnijih poslovnih i prometnih središta u regiji, pruža dobru priliku za povezivanje tržišta Europske unije sa zemljama jugoistočne Europe.

Bugarian Security Summit predstavlja sljedeći korak u razvoju ovog regionalnog ekosustava. Bugarska ima razvijeno tržište, snažne profesionalne tvrtke i važan geografski položaj, ali joj je nedostajala specijalizirana međunarodna platforma koja povezuje sve segmente sigurnosne industrije. Zajedno s našim partnerom, Nacionalnim udruženjem tvrtki za industrijsku sigurnost (NAFTSO), želimo domaćim tvrtkama osigurati veću međunarodnu vidljivost i olakšati pristup bugarskom tržištu globalnim i regionalnim proizvođačima.

Vrijednost oba događaja nije samo u predstavljanju novih proizvoda. Njihova važnija uloga je u razmjeni znanja, predstavljanju iskustava iz stvarnih projekata i otvaranju dijaloga. Kroz program konferencije i B2B sastanke, sudionici mogu istovremeno učiti o novim rješenjima, pronaći poslovne partnere i razgovarati s donositeljima odluka.

Sigurnosne prijetnje danas ne poznaju nacionalne granice, stoga odgovor industrije ne može ostati ograničen na pojedinačna tržišta. Naš je cilj da oba Samita budu mjesta gdje će se ne samo raspravljati o trendovima, već i razmjenjivati ​​praktična iskustva, pokretati partnerstva i dogovarati projekti koji mogu poboljšati sigurnost cijele regije.