Milijarder Jeff Bezos: AI i kriza RAM-a mogli bi označiti kraj ere osobnih računala

Vrtoglavi rast cijena ključnih komponenti postupno pretvara osobna računala u luksuznu robu. Dok tehnološka industrija sve više ulaže u umjetnu inteligenciju i podatkovne centre, sve se češće postavlja pitanje hoće li klasična PC računala za krajnje korisnike u budućnosti postati suvišna, a računalstvo u oblaku preuzeti njihovu ulogu.

Industrija se trenutačno suočava s ozbiljnom krizom memorije. Proizvođači čipova i memorijskih modula masovno preusmjeravaju proizvodne kapacitete prema potrebama AI infrastrukture, dok potrošačko tržište ostaje po strani. Posljedica toga je izražen manjak RAM memorije, koji već sada pogađa računala, prijenosnike, pametne telefone, igraće konzole i velik dio potrošačke elektronike. Micron, jedan od najvećih svjetskih proizvođača memorije, upozorio je da bi nestašica DRAM-a mogla potrajati sve do 2028. godine. Riječ je o dugoročnom problemu koji ne zahvaća samo dostupnost komponenti, već i njihovu cijenu. Kako proizvođači memorije sve više prioritiziraju AI podatkovne centre, koji donose znatno veće profite, RAM za osobna računala postaje sve skuplji i teže dostupan. Sličan trend već se primjećuje i kod SSD diskova. Znakovit je i potez  da postupno ukine svoj poznati, cjenovno pristupačni brend Crucial, kako bi se fokus prebacio na premium i profitabilnije proizvode namijenjene poslovnom i AI sektoru.

Intel je u razgovoru za Tom’s Guide potvrdio da proizvođači prijenosnih računala trenutačno raspolažu zalihama za otprilike devet do dvanaest mjeseci. Nakon toga, očekuje se snažan rast troškova zbog daljnjeg poskupljenja memorije. To znači da će potrošači već tijekom ove godine osjetiti povećanje cijena gotovo svih tehnoloških proizvoda, neovisno o tome koriste li aktivno AI alate poput ChatGPT-a, Geminija ili Copilota. Drugim riječima, osobna računala postupno prestaju biti masovni proizvod i sve se više približavaju statusu luksuza.

U tom kontekstu ponovno se aktualizira izjava Jeffa Bezosa iz 2024. godine o budućnosti računalstva. Bezos je tada usporedio posjedovanje vlastitog računala s idejom da svaka tvornica mora imati vlastitu elektranu, što je, prema njegovim riječima, dugoročno neodrživo. Kao što danas svi koriste električnu energiju iz mreže, tako će se u budućnosti računalna snaga kupovati iz oblaka. “To je AWS”, sažeo je Bezos.

Danas ta tvrdnja zvuči uvjerljivije nego ikad. Ogroman dio internetskih usluga već se oslanja na Amazon Web Services, a sličan model sve se češće spominje i za osobna računala. Korisnici bi i dalje koristili monitore, tipkovnice i miševe, ali bi se samo “računalo” nalazilo u oblaku, dostupno putem mrežne veze i cloud operativnog sustava. Takav pristup već se pokazao održivim u svijetu zabave. Cloud gaming servisi poput Xbox Game Pass Ultimatea, Nvidia GeForce Nowa i Amazon Lune posljednjih su godina značajno napredovali. Microsoft danas otvoreno tvrdi da je “sve Xbox”, dok GeForce Now nudi performanse usporedive s najjačim grafičkim karticama na tržištu. Slično tome, Netflix je prije više od desetljeća promijenio način konzumacije filmova i serija, praktički izbacivši fizičke medije iz svakodnevne upotrebe.

Naravno, cloud usluge nisu jeftine. Pretplata na Xbox Game Pass danas doseže i 30 dolara mjesečno, što mnogima nije zanemariv iznos. Ipak, u usporedbi s rastućim cijenama hardvera uzrokovanim krizom RAM-a, model pretplate na računalstvo u oblaku počinje djelovati sve prihvatljivije. Upravo zato tvrtke sve češće razmatraju iznajmljivanje računalnih resursa umjesto klasične prodaje hardvera krajnjim korisnicima. Ostaje pitanje hoće li se situacija normalizirati kada se početna euforija oko umjetne inteligencije smiri. Trenutačno AI predstavlja apsolutni prioritet većine velikih tehnoloških kompanija, uz milijarde dolara koje se ulažu u podatkovne centre i infrastrukturu. Istodobno, dio javnosti sve glasnije kritizira kvalitetu AI sadržaja, koji se često svodi na generičke i površne rezultate. Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, priznao je da se industrija nalazi u svojevrsnom “AI balonu”, dok Jensen Huang iz Nvidije i dalje snažno brani dugoročni potencijal tehnologije.

Hoće li taj balon puknuti prije nego što umjetna inteligencija donese stvarne, široko primjenjive koristi, još je otvoreno pitanje. Ono što je zasad sigurno jest da će tehnologija u narednim godinama ostati skupa. Za potrošače to znači jednostavan izbor: ili kupiti i nadograditi računalo dok su cijene još relativno podnošljive, ili se pripremiti na razdoblje čekanja dok se kriza memorije konačno ne smiri.