Tko je slabija strana u carinskom ratu između SAD-a i Kine?

· Sanja Ledinek

Tko je slabija strana u carinskom ratu između SAD-a i Kine

Carinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine prerasta u opasnu utrku tvrdoglavosti, u kojoj nijedna strana ne pokazuje spremnost na ustupke. Američki predsjednik Donald Trump najavio je novi val carina – stopu od čak 145% na kinesku robu, dok je kineski predsjednik Xi Jinping uzvratio s carinom od 125% na američke proizvode. Sukob ima vrlo različite učinke na dvije strane, a analize pokazuju da bi SAD mogao dugoročno pretrpjeti veće posljedice, osobito kroz udar na potrošače.

Struktura trgovine: Kina izvozi potrošnu robu, SAD sirovine

Kineski izvoz u SAD u najvećoj se mjeri sastoji od robe široke potrošnje – proizvoda koje svakodnevno koriste milijuni Amerikanaca. S druge strane, američki izvoz u Kinu većinom uključuje industrijske sirovine i intermedijarne proizvode, kao što su soja, zrakoplovi, elektroničke komponente i farmaceutski proizvodi. Ova razlika u strukturi trgovine znači da uvođenje carina u SAD-u najviše pogađa krajnje korisnike, dok u Kini pritisak osjete primarno poduzeća, a ne građani.

Brojke koje otkrivaju neravnotežu

Podaci američkog Ministarstva trgovine i Korejske gospodarske komore (2024.) otkrivaju znatnu neravnotežu:

  • Ukupna vrijednost kineskog izvoza u SAD: 4.397 milijardi dolara
  • Ukupna vrijednost američkog izvoza u Kinu: 1.446 milijardi dolara
  • Trgovinski deficit SAD-a s Kinom: 2.952 milijarde dolara

Među najznačajnijim kineskim izvoznim proizvodima u SAD 2024. godine nalaze se:

  • Bežična komunikacijska oprema (npr. pametni telefoni): 466 mlrd $
  • Strojevi za automatsku obradu podataka (npr. prijenosna računala): 412 mlrd $
  • Baterije: 134 mlrd $
  • Autodijelovi: 115 mlrd $
  • Igračke: 106 mlrd $

Suprotno tome, američki izvoz u Kinu čine proizvodi kao što su:

  • Soja
  • Zrakoplovi i zrakoplovni dijelovi
  • Elektronički integrirani krugovi
  • Biofarmaceutski proizvodi
  • Ukapljeni prirodni plin (propan)

Posljedice za američke potrošače

Carine na kinesku robu podižu cijene svakodnevnih proizvoda u SAD-u – uključujući iPhone uređaje, prijenosna računala i dječje igračke. Na primjer, 40% svih Barbie lutaka proizvodi se u Kini. Kako cijene rastu, američki potrošači prvi osjećaju posljedice, stvarajući politički pritisak na Bijelu kuću. S obzirom na to da je Kina najkonkurentniji proizvođač zbog niskih troškova rada, drugim zemljama je teško brzo preuzeti njezinu ulogu u globalnom lancu opskrbe. Svjestan sve većeg nezadovoljstva, predsjednik Trump je 13. travnja 2025. izmijenio dio svoje politike, premještajući neke proizvode – poput pametnih telefona i prijenosnih računala – izravno iz sustava recipročne carine u posebne porezne kategorije, kako bi se ublažio učinak na maloprodajne cijene.

Kineska strategija: Samodostatnost i diverzifikacija

Kina je, za razliku od SAD-a, relativno bolje pripremljena za dugoročni carinski rat. Još od ranih faza trgovinskog sukoba 2018.–2019., Peking je postupno smanjivao ovisnost o američkom uvozu. Udio uvoza iz SAD-a pao je s 8,4% u 2017. na 6,4% u 2024. Kina aktivno zamjenjuje američku robu uvoznim alternativama:

  • Soju može nabavljati iz Južne Amerike
  • Prirodni plin uvozi iz Bliskog istoka
  • Elektroničke komponente i industrijsku opremu sve više razvija domaće

Dodatno, 15. travnja 2025. Xi Jinping je najavio prestanak uvoza američkih zrakoplova Boeing, šaljući snažnu poruku o spremnosti Kine na rezanje strateških odnosa u sektoru visoke tehnologije.

Strateška prednost Pekinga

Prema istraživaču Jung Ji-hyunu s Instituta za vanjsku ekonomsku politiku, kineska strategija diverzifikacije omogućuje manji izravni udar na potrošače, dok tvrtke imaju mogućnost prilagodbe zahvaljujući alternativnim lancima opskrbe i relativno visokoj samodostatnosti u sirovinama. Članak u Newsweeku Japan (14. travnja 2025.) ističe da, iako kineska ekonomska politika ima svojih nedostataka, u kontekstu carinskog rata Peking uživa stratešku prednost zahvaljujući dugoročnoj pripremi i otpornosti.

Tko zaista gubi?

Carinski rat ima ozbiljne ekonomske posljedice – osobito za SAD, gdje se porast cijena odmah osjeti na kućnom budžetu građana. Prema riječima Jung Ji-hyuna, SAD teško pronalazi alternative kineskoj potrošnoj robi, što stvara inflacijski pritisak i slabi kupovnu moć, osobito u osjetljivim kategorijama kao što su elektronika i igračke. Nasuprot tome, Kina zahvaljujući širokoj mreži alternativnih izvora i industrijskoj fleksibilnosti može lakše apsorbirati posljedice carina u kratkom roku. No, analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla imati teške posljedice za globalnu ekonomiju. Prema Bloombergu (9. travnja 2025.), carine na kinesku robu mogle bi doseći i do 104%, uzrokujući lančane reakcije i narušavanje opskrbnih lanaca diljem svijeta.

Eto,  Iako se sukob vodi između dvije najveće svjetske ekonomije, najveći teret zasad nose američki potrošači. Kina, iako pod pritiskom, koristi sofisticiranu strategiju ublažavanja štete, dok SAD tek traži načine kako zaštititi svoje građane od posljedica vlastitih odluka.

DRUGE NOVOSTI