Zašto dronovi postaju pitanje nacionalne sigurnosti?
Još prije nekoliko godina dronovi su se u javnosti doživljavali gotovo isključivo kao tehnološka igračka ili praktičan alat – za snimanje, poljoprivredu, nadzor infrastrukture ili spašavanje u kriznim situacijama. Danas se ta slika brzo mijenja. U 2025. godini, dronovi su postali jedno od ključnih pitanja nacionalne sigurnosti, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su guverneri saveznih država prvi put otvoreno i koordinirano upozorili na razmjere problema.
Na prvi pogled, posao guvernera često se povezuje s gospodarstvom, obrazovanjem ili socijalnom politikom. No odluke donesene tijekom 2025. godine otkrivaju dublju promjenu prioriteta. Riječ je o pripremi za svijet u kojem se sigurnosni rizici ne pojavljuju samo u obliku klasičnih prijetnji, već dolaze iz kombinacije tehnologije, klimatskih promjena, kibernetičkih napada i sve dostupnijih autonomnih sustava.
Dronovi kao nova sigurnosna slaba točka
Američki guverneri sve češće ističu da bespilotni zrakoplovi (UAS) predstavljaju paradoks: s jedne strane iznimno koristan alat, a s druge potencijalno opasno oružje. U pogrešnim rukama, dronovi mogu ugroziti kritičnu infrastrukturu, javna okupljanja, zatvore, energetska postrojenja, pa čak i vojne baze. Tijekom 2025. zabilježen je rast ilegalnih upada dronova iznad stadiona, zatvorskih kompleksa (gdje se koriste za krijumčarenje droge i oružja), te industrijskih objekata. Upravo ta nepredvidivost – mala veličina, niska cijena i lakoća upravljanja – čini ih posebno opasnima.
U rujnu su guverneri iz obje političke stranke zajednički uputili pismo Kongresu, upozoravajući da postojeće zakonodavstvo ne prati brzinu tehnološkog razvoja. U listopadu su guverner Louisiane Jeff Landry i guverner Sjeverne Karoline Josh Stein dodatno pojačali pritisak kroz javnu kolumnu, naglašavajući da ilegalna uporaba dronova više nije hipotetska prijetnja, već svakodnevna realnost. Kulminacija tog procesa dogodila se u prosincu, kada je Zakon o sigurnijem nebu (Safer Skies Act) uključen u Zakon o ovlaštenju za obranu. Ova odluka ima praktične posljedice: prvi put se državnim policajcima i zatvorskim čuvarima, nakon posebne obuke i certifikacije, omogućuje izravna suradnja sa saveznim agencijama u neutraliziranju prijetnji dronovima. Za guvernere to nije samo zakon na papiru, već konkretan alat za zaštitu lokalnih zajednica.
Upravljanje hitnim situacijama: sigurnost nakon katastrofe
Paralelno s prijetnjom dronova, upravljanje hitnim situacijama postalo je jednako važno sigurnosno pitanje. Klimatske promjene dovele su do češćih i razornijih uragana, poplava, požara i toplinskih valova. Guverneri sve češće ističu da pitanje nije hoće li se katastrofa dogoditi, već koliko su države spremne odgovoriti i koliko će se brzo oporaviti. Zbog toga je suradnja s Kongresom i reforma FEMA-e postala dvostranački prioritet. Guverneri Missourija i Sjeverne Karoline, kao supredsjedatelji radne skupine Nacionalne udruge guvernera (NGA), poslali su pisma zahvale Kongresu, ali i poziv na daljnje reforme koje bi sustav učinile fleksibilnijim, bržim i učinkovitijim. Izjave guvernera Josha Steina nakon uragana Helene posebno ilustriraju ovu promjenu pristupa. Naglasak više nije samo na sanaciji štete, već na dugoročnoj otpornosti zajednica – kroz koordinaciju lokalnih vlasti, saveznih agencija, neprofitnih organizacija, privatnog sektora i volontera. Drugim riječima, sigurnost se više ne promatra kao odgovor na krizu, već kao kontinuirani proces upravljanja rizicima.
Strateška razina: Vijeća, mreže i koordinacija
Na višoj razini, Vijeće guvernera ostaje ključna poveznica između saveznih država i federalne vlasti u pitanjima nacionalne sigurnosti, domovinske obrane i upravljanja katastrofama. Tijekom 2025. godine, ovo dvostranačko tijelo nastavilo je izravno surađivati s Ministarstvom domovinske sigurnosti i Ministarstvom obrane, posebno u kontekstu prijetnji koje donose dronovi i umjetna inteligencija. Istodobno, Nacionalna udruga guvernera snažno ulaže u Savjetodavnu mrežu guvernera, kroz redovite sastanke o domovinskoj sigurnosti, kaznenom pravosuđu, kibernetičkoj sigurnosti i pravnim pitanjima. Ti sastanci omogućuju državama da razmjenjuju najbolje prakse i pravodobno reagiraju na nove oblike rizika, od kibernetičkih napada do zloupotrebe autonomnih tehnologija. Uz institucionalne mjere, NGA promiče i javne kampanje poput Nacionalnog mjeseca pripremljenosti i Mjeseca podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti. Poruka je jasna: sigurnost više nije isključiva odgovornost vlade, već zajednički zadatak cijelog društva.
Šira slika: lekcija iz 2025.
Kad se pogleda što su američki guverneri učinili tijekom 2025., postaje očito da se pojam nacionalne sigurnosti duboko promijenio. On više nije apstraktna tema rezervirana za vojsku i savezne agencije, već nešto što izravno utječe na svakodnevni život – od dronova iznad stadiona do brzine oporavka nakon uragana. U tom kontekstu, pitanje koje se nameće i izvan SAD-a, uključujući zemlje poput Vijetnama ili Hrvatske, glasi: jesmo li spremni za sigurnosne izazove koje donose nove tehnologije, osobito kada se razvijaju brže od zakona i politika? Jer u svijetu u kojem mali dron može imati veliki učinak, nacionalna sigurnost počinje mnogo bliže nego što mislimo.
