AMD danas predstavlja svoju HEDT platformu kojom otvaraju novo razdoblje u svojoj povijesti i nakon dugo vremena opet nude proizvode u ovome segmentu. Threadripper procesori i X399 ploče, tj. cijela ta nova platforma zasnovana je na fleksibilnoj Zen x86 arhitekturi i namijenjena je svima koji žele moćnu radnu stanicu za najzahtjevnije zadatke. Kao što ste u našem unboxing članku i na videu mogli vidjeti AMD nam je poslao 1950X i 1920X procesore sa 16, odnosno 12 jezgri, Asusovu Zenith Extreme ploču, Thermaltakeovo 1.200 W napajanje i Floe Riing 360 hladnjak te G.Skillovu DDR4 memoriju brzine 3.200 MHz.
AMD Ryzen Threadripper 1950X & 1920X
AMD danas predstavlja svoju HEDT platformu kojom otvaraju novo razdoblje u svojoj povijesti i nakon dugo vremena opet nude proizvode u ovome segmentu. Threadripper procesori i X399 ploče, tj. cijela ta nova platforma zasnovana je na fleksibilnoj Zen x86 arhitekturi i namijenjena je svima koji žele moćnu radnu stanicu za najzahtjevnije zadatke. Kao što ste u našem unboxing članku i na videu mogli vidjeti AMD am je poslao 1950X i 1920X procesore sa 16, odnosno 12 jezgri, Asusovu Zenith Extreme ploču, Thermaltakeovo 1.200 W napajanje i Floe Riing 360 hladnjak te G.Skillovu DDR4 memoriju brzine 3.200 MHz.
Nakon otpakiravanja dočekuju nas velika dva procesora čiji je PCB dimenzija 75 x 58.5 milimetara. Jasno je kako ovako veliki procesori zahtijevaju novi tip desktop socketa pa on i dolazi u obliku TR4 koji je zapravo preuzet sa serverske platforme gdje nosi naziv SP3. Ryzen Threadripper nije po tome i ni po ničemu ostalom obična desktop platforma. Ona je namijenjena krugu korisnika koji će ju primarno koristiti za potrebe posla, a tek onda za igranje, multimediju i sve ostalo što se s računalom može raditi. Threadripper će zapravo sa svojih 16 fizičkih jezgri i 32 logičke omogućiti profesionalcu koji editira video materijal paralelno obavljanje toga posla i primjerice igranja neke igre. Isto tako neki će znanstvenik koji obrađuje velike količine podataka, baš htjeti istovremeno odigrati neki eSports naslov, a prema AMD-u ovi procesori to omogućuju. Dakle, Threadripper će kupovati svi oni 3D kreatori, audio inženjeri, video editori, developeri ili data scientisti koji žele svoj posao čim prije obaviti pa im treba mnoštvo jezgri, te velika memorijska i I/O propusnost. Naravno, ni entuzijasti ovdje nisu zakinuti jer Threadripperi donose 64 PCIe stazice pa se tri kartice u Crossfireu mogu “tjerati” u x16 propusnosti sabirnice. Jasno, na svoje će ovdje doći i overclockeri, jer su procesori kao i ostatak Ryzen obitelji otključani.
Ryzen Threadripper počiva na Zen x86 mikroarhitekturi o kojoj smo već pisali. Ključne stvari na koje se AMD koncentrirao kod Zen arhitekture su performanse (povećani ILP, odnosno instruction level paralellism za povećanje IPC performansi), zatim propusnost (povećanje propusnosti podataka u priručnoj memoriji i dohvatnim mehanizmima te uvođenje SMT-a (simultaneous multi-threading)), pa efikasnost (low-power dizajn metodologija) i skalabilnost (4C core complex (CCX) i nova veza nazvana Infinity Fabric). Threadripper upravo na maksimalan način koristi sve ove tehnologije i rezultat je vidljiv na slici iznad. Najmoćniji tako Threadripper ima 16 fizičkih jezgri, a podržava obradu do paralelna 32 threada uz pomoć SMT-a.
Svaki DIE (2x CCX) ima svoj dvokanalni memorijski kontroler na uncore dijelu pa su rezultat četiri kanala memorije. Sve jezgre imaju pristup svim kanalima, a onom bližem pristupaju za 78 nanosekundi, dok za daljeg treba 133 nanosekunde. Procesori memoriji pristupaju u UMA ili distribuiranom načinu rada, gdje su transakcije jednako raspoređene preko cijelog DRAM-a. Kasnije ćemo vidjeti i kako sami možemo odabrati i lokalni mod ili NUMA za aplikacije koje trebaju brzi pristup memoriji. Threadripperi podržavaju i ključnu SenseMI tehnologiju, koja uključuje Pure Power, Precision Boost, XFR, Neural Net Prediction i Smart Prefetch elemente o kojima smo detaljnije pisali ranije.
Jedna od prednosti korištenja velikog broja jezgri je i mogućnost dodjeljivanja afiniteta jezgrama i paralelnog rada. Afinitet je lako promijeniti u task manageru Windows operativnog sistema, pa tako pojedinoj aplikaciji možemo dodijeliti 0-15 logičkih procesora na DIE0 i 16-31 na DIE2. Veliki broj jezgri u ovom trenutku donosi i određeni broj problema sa starijim softverom. Tako se primjerice neke od igara kao što su DiRT Rally, Far Cry Primal, Far Cry i F1 2016 ne žele pokrenuti na više od 20 logičkih jezgri pa je AMD uveo Legacy Compatibility Mod kojeg je moguće uključiti u Ryzen Master softveru. Mod automatski pretvara 1950X u 8C16T procesor, a 1920X u 6C12T procesor. Igre koje imaju koristi po pitanju performansi u ovom modu su Civilization VI, Call of Duty: Modern Warfare, Heroes of the Storm, Gears of War Ultimate, DOTA 2, Watch Dogs, Thief, Hitman Absolution i Fallout 4.
Threadripperi imaju i dva moguća načina u pristupu radnoj memoriji – distribuirani i lokalni mod. Prvi je namijenjen “kreativnim” aplikacijama, a drugi gamingu. Distribuirani mod memoriju stavlja u UMA (Uniform Memory Access) konfiguraciju koja prioritizira transakcije preko svih dostupnih kanala, za aplikacije koje imaju nepoznato ponašanje dretvi (threadova). Za one koje imaju poznato to ponašanje (igre), u Ryzen Masteru je moguće odabrati Game Mode koji memoriju stavlja u NUMA konfiguraciju (Non-Uniform). U ovoj konfiguraciji se transakcije odvijaju u jednom “nodu” koji čini jednu jezgru i dva kanala memorije čime se smanjuje latencija za aplikacije s manje threadova. U praksi to može značiti nekoliko FPS-ova po igri, no ne i u svakoj pa je zapravo zaključak kako će za veći broj tipičnih korisnika platforme najbolji biti defaultni distribuirani mod, dok će oni najzagriženiji gameri ponešto profitirati od lokalnog moda jer testovi pokazuju kako prosječna latencija u pristupu memoriji padne s 87 na 66 nanosekundi u NUMA modu.
Dva su Threadrippera inicijalno predstavljena, a po prvi puta neki AMD-ov procesor dolazi u land grid array pakiranju i ima 4094 kontakta umjesto nožica. To znači kako su proizvođači matičnih ploča morali prilagoditi SP3 serverski socket i preimenovati ga u TR4. Svaki procesor dolazi s plastičnim okvirom koji se umeće u metalni okvir na socketu. Uz retail pakiranje Threadrippera dolazi i maleni moment odvijač kojim pričvršćujemo veći metalni okvir preko procesora uz pomoć tri vijka i to na socketu naznačenim redoslijedom.
Procesori rade na dinamičkom radnom naponu od 0.2 do 1.5 V s prosjekom na 1.2 V i imaju TDP od 180W. Temperatura se mjeri preko dva senzora – Tjunction i Tcontrol. Prva je prosječna prava temperatura između jezgre procesora i IHS-a, a druga je offset temperatura koja služi za provođenje smjernica automatske kontrole ventilatora. Tcontrol je ona koju najčešće vidimo u različitim softverima za prikaz temperature u operativnim sustavima i ona je u offsetu od 27°C u odnosu na Tjunction (kod Ryzena 7 je offset 20°C).
