ASUS GeForce ENGTX470 – pristupačniji GF100
Test sistem, način testiranja i overclocking
Test sistem:
|
||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||
Način testiranja i overclocking
Način testiranja i grafičke testove nismo znatnije mijenjali
od zadnjeg testa (Gigabyte HD5870 SOC), a na inzistiranje forumaša vratili
smo nazad 1680×1050 rezoluciju koja će nam dobro doći i kod testa GTX465 modela,
te nadolazećih slabijih Fermi derivata. Ono što se promijenilo su procesor
i ploča. Prešli smo na najjači Intelov i7-980X koji je postao stalni član
naše redakcije te na Gigabyte X58 Extreme koja je zapavo X58-UD5P (inženjerski
primjerak ploče koja se ne proizvodi), preflashana u Extreme varijantu
(SPIFLASH). Ostatak sistema je isti. Za zagrijavanje kartica i mjerenje potrošnje
koristili smo OCCT koji je istina malo konzervativniji od FurMarka, no daje
malo konzistentnije rezultate kod Nvidijinih kartica. Za usporedbu sa GTX470
karticom koristili smo njenu suparnicu po cijeni – HD5870. Zapravo je to bio
Gigabyteov SuperOverclock model kojem smo taktove spustili na tvorničke vrijednosti.
U tablice smo stavili i vrijednosti SOC modela kako bi stekli dojam o skaliranju
performansi sa porastom takta u raznim igrama.

Za overclocking smo koristili Asusovu Gamer OSD aplikaciju pomoću
koje smo napon tek mrvicu podigli što se ne može reći i za ventilator, kojem
smo broj okretaja morali podići na čak 75% pri čemu je bio dosta bučan. Kao
apsolutno stabilne frekvenicje na kojima smo mogli izvršiti sve testove i
testove stabilnosti bile su – 680MHz za GPU, 1360MHz za stream procesore (ove
su frekvencije vezane jedna za drugu i ne daju se odvojeno mijenjati) i 938MHz
(3.752Gbps). GPU smo dakle ubrzali za nešto više od 11%, a memoriju za oko
12%. Nije loše, no zbog buke se to ne može koristiti kao 24/7 rješenje.