Foxconn P55A-S – solidan prosjek

BIOS, test sistem, način testiranja i overclocking

BIOS

Foxconn se za ovu ploču odlučio na korištenje AMI-jevog BIOS-a. Iz razloga
što ploča nije overclockerski nastrojena, nismo niti očekivali neke pretjerane
mogućnosti/opcije u BIOS-u. U svakom slučaju je lijepo vidjeti kako se pobrinulo
i da tih par opcija bude odvojeno u zasebnu sekciju pod nazivom FOX Central
Control Unit. Pošto je sam BIOS više manje jednako koncipiran kao i na svim
ostalim pločama, navest ćemo vam samo slike već spomenute sekcije za overclocking.

Prije svega, potrebno je flashati BIOS na posljednju verziju. Mi smo dobili
ploču sa P01 BIOS-om, pa nije bilo više-manje, jedine opcije koja je bila
potrebna – podešavanje baseclocka. Zanimljivo kako je im je to promaklo
🙂 U svakom slučaju stavili smo gore najnoviji P05 BIOS, i to je bila druga
priča. Moramo priznati kako smo ostali pozitivno iznenađeni kako je ploča
brza pri samom bootu sistema, a i reagiranju na promjeni postavki.
Pa čak i kad smo ju nagazili previše, jednostavno smo ugasili sklopku na napajanju,
sačekali par sekundi, upalili računalo, i jednostavno se vratili u BIOS sa
svim zapamćenim opcijama. Čak se i neke skuplje ploče nemogu pohvaliti s takvim
radom. Kako možete vidjeti iz slika BIOS-a, opcije podešavanja napona su siromašne.
Moguće je dizanje napona procesora, čipseta i memorije. Dizanje napona funkcionira
prilično konfuzno. Imamo stupnjeve od 0 do 63. A svaki nosi +6,3mV. U praksi
– nije radilo. Dizanje čipseta je bilo moguće za max +250mV. Čini se da je
ploča ipak bila stabilnija na većem naponu. Dizanje napona memorije – ne radi.
Unatoč tome što se digne za određeni stupanj, nakon reboota, jednostavno se
vrati na "Disabled". Mislili smo da ima veze sa ostalim podešenim
naponima, ali ništa. U vezi ostalih opcija, tu su one za paljenje i gašenje
HT-a, ako ga procesor ima, gašenje jezgri, EIST-a, i Turbo Boosta. Inače kad
smo kod potonje opcije, recimo i par riječi. Na Windowsima 7 dotična nije
radila, dok je na Windowsu XP sve radilo kako treba. Napon procesora nismo
spominjali u praksi, no evo i par riječi o tome. Ploča se iznimno čudno ponaša
po tom pitanju. Oscilacije su jako velike, unatoč tome što su pogašene se
energy-saver opcije. Napon je stalno padao ispod 1v (dapače oscilirao je tipa
ovako: 0,82-0,84-0,87-0,93-0,96-1,013 itd i tako stalno gore-dolje). A jedva
smo dobili procesor stabilnog na 3.6GHz. Nije nam nikako jasno kojom logikom
ploča daje i "dozira" napon procesoru, jer smo ga znali vidjeti
i na 1.2-1.25v, a najgore od svega, postavke u BIOS-u nisu imale veze s tim.
Po pitanju postavki memorije, tu su 6, 8 i 10 množitelji dostupni. Svi su
začudo radili, a kako smo spomenuli, ploča ima mogućnost paljenja XMP profila.

Test sistem

Način testiranja i overclocking

Testiranje je provedeno na dvije ploče. Na Foxconn P55A-S te na Gigabyteovoj
GA-P55 UD4P, a testirane su na dva načina. Prvi je bilo na stock postavkama,
a drugi je bilo pri overclockiranim brzinama. U prvom slučaju procesor
je bio na 2.66GHz – 20x133MHz (Turbo Mod ugašen na obje ploče), a u drugom
slučaju je bio na 3.6GHz – 20x180MHz (Turbo mod ugašen). U prvom slučaju memorija
je radila na 1333MHz pri 7-7-7-21, dok smo u drugom slučaju bili prisljeni
spustiti množitelj memorije na 6, radi toga što nismo uspjeli dobiti memoriju
na preko 1400MHz na Foxconnovoj ploči. Tako da je radila na tek 1082MHz pri
7-7-7-21. Korištena grafička kartica bila je Asusova GTX295, sa stock frekvencijama.
Ostatak je više manje bio standardan. Koristili smo Windows 7 kao operativni
sustav sa posljednjim driverima. Programi koji su korišteni u testiranju navedeni
su u gornjoj tablici.

Ploču smo testirali sa Intelovim Core i5-750 procesorom. S obzirom da smo
imali problema s naponom spustili smo množitelj na 12, da ne bi bilo problema
s premalo napona (što se događalo sa naponom procesora objasnili smo u BIOS
sekciji ). Ploča je zakočila na 215MHz. Pri toj frekvenciji se bootala,
ali nije uspjevala ući u Windowse. Na kraju smo tek sa oko 200MHz bootali
i uspješno podigli OS, a što je ujedno i maximalno postignuta frekvencija
koja je bila stabilna za rad u Windowsima. Testove smo vrjetli na 180MHz,
što je ujedno bila i maksimalna rock-stable brzina base clocka koju
smo mogli postići s ograničenim mogućnostima BIOS-a. Ukratko, ploča nije bajna
za overclocking, no ipak ima neke mogućnosti potjerati procesor preko
stock brzine, i na taj način dati malo boosta sistemu (razlike između
testiranih brzina 2.66GHz i 3.6GHz su prilično osjetne kao što će te vidjeti
iz tablica). Također, unatoč tome što ploča ima program za overclocking
iz Windowsa, no niti to nije pomoglo postizanju većih brzina.